Parlamentarna većina će na saborskome Odboru za pravosuđe dati pozitivno mišljenje na kandidature Dobronića te suca Marina Mrčele, rekao je Plenković, dodavši kako će u konačnici na glasovanju u Saboru, ako ga predsjednik Milanović predloži, parlamentarna većina glasati za Dobronića. "Pozitivno mišljenje odbora dobit će i Mrčela i Dobrinić, a kasnije kad dođe, ako dođe, a ne znam što će na kraju biti, predloženi kandidat Dobronić - mi ćemo ga podržati", izjavio je premijer u Banskim dvorima, nakon sastanka stranaka parlamentarne većine.
Premijer smatra da će se tako na mudar i kvalitetan način okončati sagu o izboru predsjednika Vrhovnoga suda koja, ocijenio je, ni hrvatskom pravosuđu ni društvu ne donosi ništa dobro i nije ništa dobrog ni donijela. Bit će izabran onaj, dodao je, kojeg ćemo na kraju podržati mi, istaknuo je. "Sabor odlučuje, a to znači parlamentarna većina", rekao je Plenković.
Izbor čelnog čovjeka Vrhovnoga suda pogrešno se pokušavao prikazati kao ključ reforme pravosuđa
Plenković je istaknuo da se proteklih mjeseci izbor čelnog čovjeka Vrhovnoga suda pogrešno i potpuno krivo pokušava prikazati kao spas i ključ reforme hrvatskog pravosuđa. Predsjednik Vrhovnog suda, dodao je, prvenstveno ima ovlasti u pogledu organizacije rada suda na čijem je čelu, ne dodjeljuje predmete, u pravilu ne sudi, ne predlaže niti ne donosi bilo kakve propise.A reformu pravosuđa, naglasio je premijer Plenković, provodi Vlada i to u tri glavna segmenta - zakonodavnom, organizacijskom i razvojnom. Upozorio je i da se, paralelno s pogrešnom tezom "o nezaobilaznoj i vrhunaravnoj ulozi osobe koja će obavljati dužnost predsjednika Vrhovnog suda kao osobi koja će spasiti hrvatsko pravosuđe", protekli mjeseci sustavno omalovažava i blati, uz suce Vrhovnog suda, i sve ostale suce te je zbog toga Hrvatska u drugom Izvješću o vladavini prava dobili i kritiku Europske komisije.
Povjerenje u pravosuđe, koje je ionako nisko, srozano je zbog toga kroz ovaj proces vjerojatno do te mjere da su položaj i percepcija sudaca i sudačke dužnosti svedeni na grane koje nikada nisu bile gore, rekao je Plenković. "Tvrdim, osim što ta percepcija naravno nije točna, ona je i izrazito štetna za povjerenje u pravosudni sustav", naglasio je, složivši se da je pravosuđe potrebno mijenjati, ali konkretnim reformama i njegovim jačanjem, a ne rušenjem povjerenja u struku.
Nije Vlada kriva za dugotrajnost izbora predsjednika Vrhovnoga suda
Premijer je naglasio i da nije Vlada ta koja stoji iza dugotrajnosti postupka izbora, rekavši kako je predsjednik Republike taj koji je predlagao kandidatkinju (Zlatu Đurđević) suprotno proceduri, što je kasnije rezultiralo ponavljanjem natječaja. U obraćanju je upozorio i na činjenicu da se prilikom izbora predsjednika Vrhovnoga suda 2013. godine - kada ga je kao predsjednik Republike predlagao Ivo Josipović, a parlamentarnu većinu vodio Milanović - nije tražilo da nova osoba na čelu Vrhovnoga suda bude netko tko nije iz redova sudaca Vrhovnoga suda. "Tada Vrhovni sud nije bio kvalificiran kao 'boys club', nisu u njemu 'suci uživali kao prasci", nije bilo 'plavih loknica', ni 'kapica"", rekao je, te podsjetio da je tada, na treći mandat za redom, izabran Branko Hrvatin, "u tišini, bez javnog poziva, bez ikakve rasprave".
Dobronić je čovjek integriteta
Govoreći o Dobroniću, Plenković je istaknuo da kao kandidat zadovoljava uvjete javnog poziva te da se kandidirao u zakonom predviđenoj proceduri, a istaknuo je i bitnu presudu u predmetu Franak - potvrđenu od viših sudova i Ustavnog suda. "Prema našim procjenama, riječ je o poštenom čovjeku, definitivno čovjeku integriteta, zainteresiranom za svoj posao i zasigurno nesklonom korupciji u bio kojem pogledu", rekao je, ali i dodao kako je, s obzirom na sve do sada, malo vjerojatno da bi se u nekim budućim postupcima javljao bilo tko bolji.
