"Nakon što budu provedene sve potrebne pripremne radnje, očekujemo da bi javni poziv prema građanima mogao biti otvoren u prvoj polovici mjeseca ožujka. S obzirom da je svrha ovog Zakona poticati demografsku obnovu društva, urbanu regeneraciju naselja te smanjenje odlazaka broja mladih obitelji, ovaj će poziv biti otvoren sve do utroška planiranih sredstava za subvencioniranjem, što u 2022. godini iznosi 50 milijuna kuna“, istaknuo je Horvat u ponedjeljak u objavi na internetskoj stranici Ministarstva.
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je objavilo i hodogram aktivnosti vezanih za cijeli proces, pa bi tako javni poziv za dostavu ponuda zainteresiranih kreditnih institucija vezanih uz visinu kamatnih stopa, što je ujedno i prvi korak prema raspisu novog javnog poziva za građane, trebao biti objavljen 16. veljače.
Po objavi tog javnog poziva teče rok od osam dana unutar kojih banke trebaju dostaviti svoju ponudu. Istekom tog roka, kreće obrada pristiglih ponuda te se s odabranim kreditnim institucijama zaključuju ugovori o poslovnoj suradnji, što bi se trebalo dogoditi 4. ožujka kada će na mrežnim stranicama Ministarstva i APN-a biti objavljen popis odabranih banaka i iznos kamatnih stopa za stambene kredite koje nude građanima.
Ministarstvo predviđa da će 9. ožujka biti objavljen oglas za subvencioniranje stambenih kredita, a od tada će i građani moći bankama podnositi svoje zahtjeve za kredite. U objavljenom hodogramu 21. ožujka je naveden kao datum kada će banke u ime svojih klijenata početi s predajom zahtjeva za subvencije Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN). Oglas će trajati sve do utroška osiguranih sredstava, odnosno do objave oglasa o prestanku, napomenuli su iz Ministarstva.
Dosad odobreno više od 22 tisuće subvencija na stambene kredite
Podsjetili su da je Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita omogućeno subvencioniranje mjesečnog iznosa rate ili anuiteta korisnika kredita za stambeni kredit koji uzimaju kod kreditnih institucija za kupnju stana ili kuće, odnosno za izgradnju kuće, a sve u svrhu rješavanja stambenog pitanja.
Subvencija države dodjeljuje se za prvih pet godina otplate kredita, uz mogućnost produženja od dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita.
Produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu omogućeno je i za obitelji koje već imaju djecu u trenutku podnošenja zahtjeva, kao i u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50 posto tjelesnog oštećenja.
Mjeru tako mogu iskoristiti svi građani Republike Hrvatske koji su mlađi od 45 godina i koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti, pri čemu rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.
Najveće subvencije dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba, napomenuli su iz Ministarstva.
Istaknuli su i da su mladi ovu mjeru prepoznali kao izuzetno važnu, uz podatak o 22.169 odobrenih zahtjeva za subvencioniranjem od početka provedbe ove mjere 2017. godine pa zaključno s posljednjim pozivom u ožujku 2021. godine.
Također, istaknuli su i kako se u APN-u svakodnevno zaprimaju novi zahtjevi za dodatnim subvencioniranjem radi rođenja djeteta. Zbog toga se ova mjera ujedno smatra važnom u segmentu poticanja demografske obnove. Tako je od 2017. godine do danas u obiteljima koje koriste subvencije rođeno više od 4.600 djece te je prijavljeno 13.130 maloljetne djece (do 18. godina) u sklopu zahtjeva za kredit.
Kao jedan od pozitivnih trendova u ovom razdoblju iz Ministarstva su naveli i smanjenje prosječne godišnje efektivne kamatne stope (EKS), koja je za subvencionirane stambene kredite u 2021. godini iznosila 2,17 posto, što je više od jednog postotnog boda manje u odnosu na 2017. godinu, kada je iznosila 3,35 posto.
Po podatcima Ministarstva, za subvencije je iz državnog proračuna dosad isplaćeno više od 456,7 milijuna kuna.
