EU i Hrvatska pred sveobuhvatnom "zelenom" tranzicijom

Francuski veleposlanik Gaël Veyssière u raspravi o glavnim smjernicama europskog zelenog plana podsjetio je da je 30 posto proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. usmjereno na borbu protiv globalnog zatopljenja.

“Kao dio plana oporavka svaka država članica postavila je ciljeve za financiranje održivih projekata. Hrvatska koristi potporu od 6,3 milijarde eura, od čega je više od 40 posto namijenjeno ekološkoj tranziciji”, rekao je Veyssière.

HDZ-ov europarlamentarac Tomislav Sokol je na panelu govorio o utjecaju zelene tranzicije na poljoprivredu, ustvrdišvi da će se taj sektor suočiti s posebno velikim izazovima. “Pitanje je koliko je naša poljoprivreda spremna na to”, rekao je i dodao da je to skup proces, ali i da je EU osigurala nikad veća financijska sredstva.

Jedan do najvećih ekoloških izazova s kojima se Hrvatska suočava je zbrinjavanje otpada, što je problem koji se već desetljećima ne rješava. “Mislim da je u Hrvatskoj zbrinjavanje otpada glavni ekološki problem. Tu jako zaostajemo. Sve nove države članice iz srednje i istočne Europe tu zaostaju i najveći troškovi koje imaju u prilagodbi europskom zakonodavstvu su upravo vezani uz zbrinjavanje otpada. To su enormni troškovi”, rekao je Sokol.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja započelo je s praćenjem klimatskog otiska, kazala je na panelu Višnja Grgasović iz Uprave za klimatske aktivnosti.„Mi smatramo da put na niskougljičnu tranziciju nema alternative jer se građani i gospodarski subjekti već suočavaju sa skupim i neugodnim učincima klimatskih promjena, primjerice u vidu toplinskih udara ili alergijskih reakcija zbog loše kvalitete zraka. Ako ne poduzmemo nešto, posljedice će biti vrlo skupe“, upozorila je Grgasović.

Voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić podsjetila je da borba protiv klimatskih promjena spada među prioritete građana EU-a te da je taj trend posebno izražen među mladima. No, u Hrvatskoj i po tom pitanju nedostaje adekvatna edukacija.

Jedan je zagrebački gimnazijalac iz publike upitao sudionike panela zašto primjerice škole ne posvećuju više prostora ekološkim problemima. “Volio bih da se u školi više priča o tim problemima. Primjerice, apsurdno je da u školi nemamo kontejnere za odvojeno prikupljanje otpada nego sve bacamo u isti”, poručio je gimnazijalac.

Sporna nuklearna energija

Tomislav Sokol je u raspravi ocijenio da je nedavna odluka Europske komisije o označavanju nuklearne energije kao ekološki prihvatljive “dobra odluka”.

“Nuklearna energija je, pogotovo u ovoj tranzicijskoj fazi, jedno od najboljih rješenja. Kada govorimo o emisijama, ona je među najčišćim izvorima”, ustvrdio je Sokol na panelu "Europa i klimatske promjene" koji je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u petak organizirao u suradnji s Veleposlanstvom Francuske Republike.

Označavanje nuklearne energije, uz plin, ekološki prihvatljivim izvorom energije izazvalo je velike polemike u javnosti nakon što je početkom ovog mjeseca Europska komisija donijela tu odluku.Zeleni smatraju da je taj potez prvenstveno pogodovanje velikim privatnim investicijama.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) upozorila je tada da nuklearna energija stvara visokoradioaktivni otpad “s kojim se još uvijek ne znamo nositi”.

No i Sokolova kolegica iz HDZ-a, europarlamentarka Sunčana Glavak, smatra da je korištenje energije iz nuklearnih i plinskih elektrana “u skladu s ciljevima postizanja klimatske neutralnosti. “To je nužnost kako bi se spriječio negativan efekt na gospodarski rast”, rekla je ranije Glavak za Hinu.

SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan smatra, međutim, da, “iako nuklearna energija nije zagađivač kao neki drugi izvori, definitivno nije zeleni izvor”. “Dok su trajala savjetovanja s Komisijom tražili smo da se fosilni plin i nuklearna energija klasificiraju u novu narančastu kategoriju. Komisija se na to oglušila, a o delegiranom aktu bi Parlament trebao glasati u idućim mjesecima”, rekla je Borzan za Hinu.