Od 5857 tijela javne vlasti u Hrvatskoj njih preko 60 posto prošle godine nije zaprimilo nijedan zahtjev, ali nekima se korisnici godinama i nekoliko stotina puta obraćaju zahtjevom za pristup informacijama, kazao je Pičuljan i dodao da tu prednjače Hrvatske vode, Grad Zagreb i MUP.
Od gotovo 19.000 lanjskih zahtjeva za pristup informacijama gotovo 96 posto ih je riješeno u roku, a većina neriješenih zahtjeva završi u žalbenom postupku, rekao je i napomenuo da je Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama u 2021. prošlog tjedna podneseno Saboru.
Prošle godine ukupno je zaprimljeno i 958 žalbi, od kojih se 55,53 posto odnosi na žalbe zbog šutnje uprave, a 43 posto na rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za pristup ili ponovnu uporabu informacija.
Pičuljan je zabrinjavajućim ocijenio veliki udio šutnje tijela državne uprave u žalbenim predmetima od čak 55,53 posto, kao i visoki postotak nezakonitih rješenja kojima su tijela javne vlasti odbila zahtjeve od čak 56.7 posto.
Predstavio je i listu tijela javne vlasti na koje je lani izjavljen najveći broj žalbi zbog šutnje uprave - prednjači Grad Dubrovnik (34), Grad Zagreb (22), Ministarstvo zdravstva, Državni inspektorat i Sveučilište u Dubrovniku (po 17), a kao tijela koja učestalo nezakonito postupaju su Sanitat Dubrovnik, HBOR, Grad Zagreb, Općina Ivankovo, Hrvatska obrtnička komora i Grad Dubrovnik.
U slučajevima nepostupanja po nalogu lani je dijelom riješeno 19 zahtjeva nakon izdane obavijesti o namjeravanom pokretanju prekršajnog postupka - među tim slučajevima su oni vezani uz Vladu i HEP. Podneseno je i devet optužnih prijedloga protiv čelnika tijela, a izdani su prekršajni nalozi Hrvatskoj gospodarskoj komori i čelnicima sedam tijela javne vlasti ili lokalne uprave. Bilo je pokrenuto 112 upravnih sporova na odluke Povjerenika, a Visoki upravni sud u gotovo 96 posto potvrdio je rješenje Povjerenika, kazao je Pičuljan.
