DZS, koji zajedno sa statističkim uredima ostalih europskih zemalja sudjeluje u Europskom programu usporedbe radi međunarodnog uspoređivanja fizičkog obujma svih kategorija finalne potrošnje BDP-a svih zemalja sudionica projekta, u četvrtak je objavio najnovije analize pariteta kupovne moći (PKM-a) i s njima povezanih ekonomskih pokazatelja (BDP i SIP) po stanovniku za razdoblje od 2020. do 2022. s naglaskom na posljednju referentnu godinu.
Luksemburg s najvećim BDP-om i SIP-om prema SKM-u
Od država članica EU-a, najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima i dalje Luksemburg, u visini 156 posto iznad prosjeka Unije, dok se na samom dnu ljestvice zadržala Bugarska, na 62 posto prosjeka EU. Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da BDP po stanovniku u Hrvatskoj izražen u PKM-u za 2022. iznosi 73 posto prosjeka 27 članica EU-a, odnosno bio je 27 posto ispod prosjeka Unije. Usporedbe radi, u 2021. bio je na 70 posto prosjeka u EU, a u 2020. na 65 posto tog prosjeka, pokazuju tablice. Najbliža Hrvatskoj je Latvija, s BDP-om po stanovniku na razini također 73 posto prosjeka.
Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku, podsjećaju u priopćenju. Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj.
Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No, bez obzira na homogenost te kategorije još uvijek postoje znatne razlike među državama članicama, napominje DZS. SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2022. zadržao se u širokom rasponu i to od 31 posto ispod prosjeka EU-a u Bugarskoj do 38 posto iznad tog prosjeka u Luksemburgu.
Rezultati Europskog programa usporedbe cijena i BDP-a pokazuju da je u Hrvatskoj SIP po stanovniku u 2022. bio na razini 76 posto prosjeka u EU, odnosno 24 posto ispod tog prosjeka. Usporedbe radi, u 2021. SIP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio je 73 posto prosjeka Unije, a 2020. bio na razini 69 posto tog prosjeka, pokazuju tablice statističkog ureda.
Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku, koju čine Estonija, Grčka, Slovačka, Latvija, Mađarska i Bugarska, čiji je raspon između 22 odnosno 31 posto ispod prosjeka Unije. Najbliža Hrvatskoj je Latvija, čiji je SIP po stanovniku također na 76 posto prosjeka, pokazuju tablice.
