Izmjenama triju zakona postrožuju se kazne za nasilje nad ženama i nasilje u obitelji, osnažuju prava žrtava te mehanizmi zaštite žrtava, rezultat su široke rasprave pravnih stručnjaka, pravosudnih tijela, civilnog društva i policije, kazao je Malenica u objedinjenoj raspravi o izmjenama Kaznenog zakona, Zakona o o kaznenom postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
Uvodi se definicija rodno utemeljenog nasija, novo kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe s kaznom zatvora od najmanje 10 godina, postrožuju kazne za silovanje, za kaznena djela protiv spolne slobode djeteta mlađeg od 15 godina te propisuje minimalna udaljenost sigurnosne mjere zabrane približavanja od minimalno 100 metara. Povećavaju se također kazne za mučenje i ubijanje životinja.
Uvodi se i novo kazneno djelo otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje s ciljem pravne ravnoteže probitaka kaznenog djela i prava javnosti da o vođenju postupka dobije provjerene i objektivne informacije, naveo je ministar. "Točno se propisuju mogući počinitelji ovog kaznenog djela, dužnosnici ili službenici u pravosudnom tijelu, policijski službenici i dužnosnici, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač, jasno se propisuje da novinari ne mogu biti ni počinitelji niti poticatelji ili pomagači”, istaknuo je.
Cilj je objava provjerenih i objektivnih informacija o kaznenom postupku
Selektivnom objavom informacija iz istraga suđenje se seli u javnost, unaprijed osuđuje osoba i stvara dojam da je kriva te time narušava njezino pravo na privatnost, pravično suđenje i presumpcija nevinosti, to je utvrdio i Europski sud za ljudska prava u brojnim predmetima, kazao je Malenica odgovarajući na replike zastupnika. Ističe kako je niz država EU-a proglasilo istragu tajnom i većina na neki način sankcionira curenje informacija.
Hrvatska je prihvatila liberalniji model, sankcioniranja samo sudionika u postupku, uz eksplicitnu zaštitu novinara. Time ujedno adekvatno implementira europsku direktivu vezno za zaštitu stranaka u kaznenom postupku. Cilj nam je potaknuti službene osobe i tijela da objavljuju provjerene i objektivne informacije o kaznenom postupku kada postoji interes javnosti, odgovarao je Malenica na oporbene prozivke o namjeri gušenja medijskih sloboda.
Rade Šimičević (HDZ) ustvrdio je da se oporba, umjesto da govori o zaštiti žena od nasilja i zaštiti obitelji, usredotočili samo na jedan članak zakona koji govori o curenju informacija. Arsen Bauk (SDP) prognozirao je da će zakon kratko trajati, do prve konstituirajuće sjednice Sabora i da ni na koga neće biti primijenjen, na što mu je Malenica odgovorio da je vrlo optimističan. Malenica je na novinarski upit hoće li novinari imati neku vrstu imuniteta od kaznenog djela curenja informacija odgovorio potvrdno.
HND apelira na zastupnike da glasaju protiv uvođenja novog kaznenog djela
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) pozvalo je u četvrtak klubove saborskih zastupnika da glasaju protiv prijedloga novog kaznenog djela koje se odnosi na neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje ocijenivši to udarom na novinarsku profesiju i javni interes.
HND-a kao krovna novinarska organizacija u Hrvatskoj smatra da su predložene odredbe štetne te poručuje da njihov stav nimalo ne mijenja dodavanje stavka prema kojem bi novinari bili izuzeti od kaznene odgovornosti u slučaju da dođu do zabranjenih informacija. "Uvođenje novog kaznenog djela svejedno bi imalo zastrašujuće posljedice na novinarsku profesiju, a time i interes javnosti", poručuje HND u priopćenju.
Ovim se zakonom, kako navode, široko otvaraju vrata da policija ili DORH mogu od novinara zaplijeniti i pretražiti mu sredstva komunikacije poput mobitela ili osobnog računala, pretražiti mu elektroničku poštu i slično.
Predlagatelj uporno tvrdi da se neće kazneno goniti novinara, ali zašto mu ne bi mogli oduzeti i pretražiti mobitel kako bi vidjeli s kim je komunicirao i od koga je dobio podatke kako bi se onda na osnovi toga kazneno gonilo novinarski izvor? Imaju opravdan razlog, zar ne? Na papiru je. Objavljen.
Najave izmjena kaznenih zakona, koji su organski zakoni koji državnim tijelima daju snažne represivne ovlasti i ključni su za vladavinu prava u svakoj državi, zbog dnevnopolitičkih događaja i u svrhu prikrivanja moguće političke korupcije, s pravom su uznemirile novinarsku struku, ali i cijelu javnost, poručuje HND.
Povod je apsolutno neprihvatljiv, tako da je preporuka HND-a da se odustane od mijenjanja odredaba o javnosti, odnosno tajnosti kaznenog postupka. Hrvatska od 2013. godine ima uravnoteženu regulativu o pitanju javnosti u kaznenom postupku koja uvažava sve relevantne interese i međunarodne zahtjeve. Stoga zakone ne treba mijenjati, nego ih treba primjenjivati, ističe HND.
