"I u 2024. godini zabilježen je nastavak rasta domaće ekonomske aktivnosti", kazao je državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan. Godišnji realni rast BDP-a iznosio je 3,9 posto, a predvođen je rastom domaće potražnje, dodao je. Kako je naveo, prosječna mjesečna bruto plaća iznosila je 1821 eura, a neto 1318 eura.
Inflacija je zabilježila prosječnu razinu od 3 posto, a najveći rast ostvarile su cijene usluga te hrane, pića i duhana. Ukupni prihodi prošle su godine ostvareni u iznosu od 30,5 milijardi, što je 0,6 posto više od planiranog i 11,5 posto više u odnosu na 2023. godinu, dok su rashodi iznosili 32,7 milijardi eura, odnosno 4,6 milijardi eura ili 16,5 posto više u odnosu na godinu ranije.
Na to su utjecala izdvajanja za rashode za zaposlene u državnoj i javnim službama, isplatu mirovina, naknada u socijalnoj skrbi, materijalne rashode radi uključivanja 22 bolničke ustanove u državni proračun te mjere Vlade za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena. Ukupni manjak općeg proračuna zabilježen je u iznosu od 1,97 milijardi eura ili 2,3 posto BDP-a, pri čemu je manjak državnog proračuna iznosio 2,2 milijarde eura ili 2,6 posto BDP-a.
Državni tajnik: Stanje duga u Ministarstvu zdravstva prošle godine 500 milijuna eura
"Stanje duga u Ministarstvu zdravstva u 2023. godini iznosio je 230,5 milijuna eura, dok u 2024. godini 500 milijuna eura, od čega je dug 22 bolnice 153,9 milijuna eura", odgovorio je Župan SDP-ovu zastupniku Borisu Lalovcu kojeg je zanimalo stanje duga u zdravstvu.
Na pitanje HDZ-ovog Stipana Šašlina koliko možemo planirati u narednim godinama za izdvajanje na obranu, državni tajnik naveo je kako je plan do 2030. godine dostići razinu od 3,5 posto BDP-a za direktna izdvajanja u obranu te dodatnih 1,5 posto za ostale stavke, kao što su troškovi vezani za sigurnost. Udio javnog duga u BDP-u krajem 2024. godine iznosio je 57,6 posto, dok je nominalna vrijednost iznosila 49,3 milijarde eura, a kako je Župan naglasio, smanjen je od 2020. godine za 30 postotnih bodova "čime smo jedni od rekordera u EU".
"Nije lako voditi odgovornu fiskalnu politiku u ovim izazovnim vremenima, posebno u kontekstu potrebnih povećanja izdvajanja za obranu, koja će biti značajna, ali se mi nadamo da neće utjecati na dinamiku koju smo utvrdili", rekao je Župan. Govoreći o isplati oko 188 milijuna eura za dječji doplatak, ali za gotovo upola manje djece (271.000) nego što se predviđalo (500.000), na što je ukazala Jelena Miloš (Možemo), državni tajnik pojasnio je kako je manji rast izdvajanja rezultat snažnijeg porasta plaća. Što se tiče analize koju su vladajući najavili vezano za uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka, Župan je kazao kako je još u tijeku.
Zastupnicu Uršu Raukar Gamulin (Možemo) zanimalo je kako je moguće da za provedbu Nacionalnog programa suzbijanja korupcije izvršenje proračuna iznosi samo 12,02 posto, a Župan je rekao da nije znao za taj podatak. "Slušamo svakodnevno kako građani sve teže žive, kako imamo previsoki rast cijena za razliku od plaća, a vidimo da je prosječna mjesečna bruto i neto plaća rasla nešto manje od 15 posto, za razliku od cijena koje prosječno rastu za 3 posto", ustvrdila je HDZ-ova Branka Juričev Martinčev, na što je i Župan naglasio kako podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da te kritike nisu utemeljene.
SDP-ov Ivan Račan, koji je naveo kako je realizirano svega 3,8 milijardi od predviđenih 7,8 milijardi eura kapitalnih rashoda upitao je prijeti li Hrvatskoj mogućnost gubljenja sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) zbog kašnjenja u provedbi projekata. Državni tajnik odgovorio je kako provedba projekata ide svojom dinamikom te su u Vladi uvjereni da ćemo ispuniti svih 100 posto do kolovoza iduće godine. Do sada smo, dodao je, povukli 4,5 milijarde eura iz NPOO-a.
Možemo: Pozdravljamo pozitivne rezultate, ali ostaje pitanje jesmo li živjeli bolje
Oporba je pozdravila snažan ekonomski rast ostvaren u prošloj godini, a posebno u izazovnim geopolitičkim okolnostima, no pita se i jesu li Hrvati uistinu i živjeli bolje. "Država se odredila da će poticati rast plaća, no i rast plaća i broja zaposlenih je potaknulo inflatorne pritiske koji se, doduše, ublažavaju, ali još uvijek su značajni i treba biti oprezan. Ogroman će izazov pred Vladom u narednom periodu biti poticati rast plaća bez da se potiče inflacija. A to je isključivo moguće kroz povećanje produktivnosti rada", ustvrdio je Lalovac (Klub SDP-a).
Navodeći rast neto dobiti svih poduzetnika u Hrvatskoj na skoro 10 milijardi eura, Lalovac predlaže dodatne olakšice onima koji će zaposlenicima isplatiti veću plaću pa da im se smanji porez. Upozorio je na pad industrijske proizvodnje dvije godine za redom i snažan rast uvoza, posebno prehrambenih proizvoda, kao i na neodrživ mirovinski sustav.
"Deficit u odnosu na 2023. je manji i inozemni dug je smanjen, inflacija je usporila, a BDP je narastao sa 76,5 na 85,6 milijardi eura - to su sve pozitivni rezultati i pozdravljamo ih, ali ostaje pitanje jesmo li živjeli bolje. Neki da, posebno zaposleni u državnim i javnim službama, no većina, posebno umirovljenici, živjeli su lošije i teže", naglasio je Damir Bakić (Klub Možemo). Uz ostvarenje pozitivnih rezultata, Bakić navodi kako se, s druge strane, javnozdravstveni sustav i dalje urušava, a teško mu je shvatiti i smanjenje sredstava za kapitalne projekte u sustavu znanosti i obrazovanja.
Puljak: Vlast je pokazala neodgovornost, kratkovidnost i izostanak vizije
Na temelju ovog izvješća možemo zaključiti da je ova vlast pokazala neodgovornost, kratkovidnost i potpuni izostanak vizije, ocijenila je Marijana Puljak (Klub zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera). "2024. je bila godina stabilnog rasta, niske nezaposlenosti, visoke fiskalne likvidnosti, no umjesto da Vlada to iskoristi za stvaranje zaliha za teža vremena, ona se odlučila za neodgovornu potrošnju. Povećanjem rashoda za zaposlene u državnim i javnim službama moramo si postaviti pitanje je li država postala učinkovitija, javni sektor produktivniji, zdravstvo dostupnije građanima i jesmo li iskoristili sredstva za reforme - nažalost, ne", poručila je.
Kritizirala je Vladu i što nije provela reformu javne uprave te smanjila broj lokalnih jedinica, navodeći podatak Ekonomskog instituta o 60 posto općina koje ne pružaju niti jednu uslugu svojim građanima. I Anka Mrak Taritaš (Klub HSS, GLAS, DOSIP) je naglasak stavila na "šamar" Europske komisije Vladi. "Pokazatelj iz EU - bez obzira na povećanje BDP-a i plaća, u Hrvatskoj je jasno definirana nejednakost, rizik od siromaštva i problem priuštivog stanovanja. Da smo neke pomake napravili, to je činjenica, ali da imamo ozbiljne izazove, imamo", rekla je.
