Takav zahtjev dolazi od samih građana, s Konferencije o budućnosti Europe, koja je proteklog vikenda u Strasbourgu usvojila konačne preporuke za reformu EU, a mnoge od tih preporuka idu toliko duboko da zahtijevaju promjenu samog temeljnog Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Nakon završetka konferencije, na kojoj su paneli nasumično odabranih građana imali vodeću ulogu, Europski parlament sprema se već ovaj tjedan aktivirati članak 48. i zatražiti pokretanje promjene temeljnog ugovora koji je za EU ono što je ustav za nacionalnu državu.
Nisu sve države članice sretne s idejom promjene temeljnog ugovora Unije jer ta promjena može biti dugotrajna i vrlo neizvjesna zbog nacionalnih referenduma koji se moraju održati. S obzirom na to da neke države nisu sretne ni s idejom gubitka prava veta u Vijeću EU, moguće je predvidjeti veliku političku borbu unutar EU. No ta borba neće započeti prije 9. svibnja, kad se, opet u Strasbourgu, očekuje predaja zaključaka predsjednicima EU institucija. U ime Vijeća EU, odnosno država članica, zaključke građana primit će francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je i sam pobornik velike reforme Unije.
Hoće li u tom pokušaju reforme Hrvatska izgubiti pravo veta po pitanjima iz vanjske i sigurnosne politike, pa i po pitanju proširenja? Prijedlog građana, u konačnoj verziji zaključaka Konferencije o budućnosti Europe, kaže da bi primanje novih država članica u EU trebalo ostati odluka koju Vijeće EU usvaja jednoglasno, što znači da bi za tu odluku ostalo pravo veta.
No na svim drugim stepenicama pregovora o proširenju, na kojima se i sada zahtijeva jednoglasna odluka Vijeća EU, moglo bi se dogoditi da Hrvatska više nema veto ako bi se odlučivanje o tim “nižim” stepenicama (od davanja statusa kandidata do otvaranja i zatvaranja pojedinih pregovaračkih poglavlja i klastera) promijenilo iz jednoglasnog u odlučivanje kvalificiranom većinom, piše novinar Večernjeg lista Tomislav Krasnec.
