"Stali smo s radom, dok nema pravde za nas, pravda će stajati i za sve druge građane. Od ministra očekujemo da shvati da se s nama treba razgovarati, da treba poslušati naše zahtjeve", istaknula je na konferenciji za medije Marija Paun, sindikalna povjerenica na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu koji je najveći sud u Hrvatskoj.
Paun je pokazala na naljepnicu bombona 505 s crtom na majci, istaknuvši kako on predstavlja najnižu plaću u pravosuđu. Navela je kako tijekom postupka mirenja nisu dobili nikakvu ponudu koja bi ih zadovoljila, a traže da se za 400 eura neto svima digne plaća, odnosno da imaju prosječnu plaću u Hrvatskoj.
Pred sudom se okupilo oko 500 službenika s transparentima i zviždaljkama, a po cijeloj Hrvatskoj štrajka oko 3500 zaposlenika kako bi iskazali nezadovoljstvo uvjetima rada i plaćama. Odaziv na ovom sudu je stopostotan, a na drugima se kreće oko 80 do 90 posto, dodala je.
Spremni štrajkati do ispunjenja zahtjeva
"To je potpuna obustava rada. Ročišta se održavaju, međutim ne mogu se održati jer službenika nema. Suci su tu jer nas isto podržavaju, telefoni zvone, ali nitko se ne javlja, kompjutori ne rade, ali nitko ih ne popravlja. Svi koji su mali kotačići ovog sustava danas su stali", poručila je Paun, dodavši kako su spremni štrajkati do ispunjenja zahtjeva.
Premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak nakon sastanka sa sindikatima da će sukladno dogovorenoj odluci o isplati privremenog dodatka na plaće za službenike u državnim i javnim službama rasti plaće od 60 do 100 eura, pri čemu će najviše porasti onima koji imaju najmanje plaće, a Paun je komentirala kako je u redu da se diže svima, no podsjetila je kako su službenici i dalje najmanje plaćeni i kako im 100 eura nije dovoljno. Upitana misli li da će se naći novca za njih kao što se našlo za medicinske sestre i liječnike, rekla je kako ne zna što da vjeruje jer nije vjerovala ni da će im Vlada pokušati sudski zabraniti štrajk, što nije branila drugima. Poručila je i kako ne mogu čekati donošenje Zakona o plaćama jer pomoć trebaju sada.
Šušković: Pokazali da smo ipak reprezentativno hrabri
Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) Iva Šušković komentirala je presudu Županijskog suda u Zagrebu koji je odbio Vladin zahtjev za zabranu štrajka pravosudnih djelatnika zbog većih plaća, poručivši kako je ovo povijesni dan za sindikate, osobito za nereprezentativne sindikate jer je presuda potvrdila ono što su isticali - da mogu ići u štrajk zbog gospodarskih i socijalnih interesa članova.
"Govorili su nam - niste reprezentativni ne možete štrajkati, ne možete pregovarati o osnovici, ne možete razgovarali o koeficijentima jer su uređeni uredbom, ne smijete ništa, pa smo danas pokazali da smo ipak reprezentativno hrabri i da ipak možemo sve", ocijenila je. Šušković je dodala kako su nakon izricanja presude dobili poziv resornog ministra na sastanak u 14,30 sati, ocijenivši da je pritisak urodio plodom.
Sud odlučio da je štrajk pravosudnih djelatnika zakonit
Županijski sud u Zagrebu odbio je u ponedjeljak Vladin zahtjev za zabranu štrajka pravosudnih djelatnika zbog većih plaća, izvijestio je sud. Sud je obrazložio da štrajk kojeg Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) organizira radi povećanja plaća državnih službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu predstavlja štrajk koji je organiziran radi zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa državnih službenika i namještenika te da ima dopušteni cilj i svrhu.
Sud dodaje da je štrajk organiziran u skladu s odredbom Zakona o radu i od strane sindikata koji je za to ovlašten i za koji ne treba biti utvrđena reprezentativnost te nadodaje kako ne postoje razlozi zbog kojih bi štrajk bio nedopušten i nezakonit.
Odbijen prijedlog SDLSN-a za saslušanjem premijera
Županijski sud je priopćio da je odbio dokazni prijedlog SDLSN-a za saslušanjem predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na okolnost razloga zbog kojih Vlada štrajkove službi koje se financiraju iz državnog proračuna dopušta i plaća, a druge predlaže zabraniti. Sud je precizirao da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno da bi se mogla donijeti pravilna i zakonita presuda, te da je izvođenje tog dokaza nepotrebno, pogotovo kada se ima u vidu da bitne činjenice nužne za presuđenje između stranaka nisu sporne i da su između stranaka sporna pravna pitanja.
Sud je ranije najavio da će u ponedjeljak iza 10 sati objaviti konačnu odluku o tužbenom zahtjevu Vlade koja traži da se štrajk Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN), koji je započeo u ponedjeljak u 7 sati, zabrani kao nezakonit. Presuda zagrebačkog Županijskog suda o zakonitosti štrajka je nepravomoćna te postoji žalbeni rok i pravo na žalbu, a SDLSN najavljuje štrajk do ispunjenja zahtjeva.
Štrajk sudskih službenika pokrenut je u ponedjeljak u 7 sati nakon što su suci pretprošle srijede postigli dogovore o povećanju plaća s Ministarstvom uprave i pravosuđa, nakon dvotjednog bijelog štrajka. Predsjednica SDLSN-a Iva Šušković jutros je Hini potvrdila da je štrajk krenuo te da, prema prvim procjenama s terena, štrajkaju službenici na oko 80 sudova u Hrvatskoj, s ispostavama na oko 27 općinskih državnih odvjetništava i na 14 županijskih državnih odvjetništava.
Općinski i Županijski sudovi u zemlji, doznaje Hina, rade isključivo hitne predmete kao i tijekom štrajka sudaca, a što podrazumijeva održavanje jedino ročišta za određivanje odnosno produljenje istražnog zatvora i za mjere opreza. Ujedno će se rješavati i dalje spisi pred zastarom.
Sud je prošlog petka odbio Vladin prijedlog za određivanjem privremene mjere zabrane štrajka kojim bi, kako tvrdi Vlada, mogla nastati nenadoknadiva materijalna šteta za opću javnost i tužitelja koji je obavezan osigurati obavljanje pravosudne vlasti. Vlada je tražila zabranu štrajka smatrajući da je nezakonit jer SDLSN traži povećanje koeficijenta za zaposlene u pravosuđu, a o tome se ne može pregovarati jer koeficijente uredbom uređuje Vlada.U Vladi ocjenjuju da je štrajk nezakonit jer je SDLSN izgubio sindikalnu reprezentativnost nakon što je dio članstva prešao u policijske sindikate, čime su oni postali reprezentativni za sve državne službenike i namještenike.
DORH podnio tužbu zbog neopravdanosti štrajka
Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a i Sindikat policije Hrvatske potpisali su ranije s Vladom kolektivni ugovor koji je na snazi do kraja godine, a njime su sve službenike i namještenike obavezali na socijalni mir.
Predsjednica SDLSN-a Iva Šušković rekla je u petak da su liječnički i sindikat u školstvu štrajkali gotovo dva mjeseca zbog povećanja koeficijenata, premda su tada imali potpisani kolektivni ugovor. Dodala je kako se za štrajk sindikata u školstvu nije propitkivala zakonitost tog štrajka, niti se postavljalo pitanje tko će to platiti.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je ranije u petak, prije odluke Županijskog suda, da je Državno odvjetništvo podnijelo tužbu za zabranu štrajka službenicima sudova jer nisu ovlašteni za poduzimanje štrajka i ne postoje razlozi zbog kojih bi štrajk bio opravdan. Dodao je da je 2019. godine 70 posto sudskih službenika i namještenika dobilo veće koeficijente, a ostatak njih, otprilike 20-ak posto, dobilo je početkom ove godine povećanje koeficijenata. Kazao je kako je porasla i osnovica plaće te se očekuje kolektivno pregovaranje krajem godine.
