Zakon je dobio potporu 77 zastupnika, 56 ih je bilo protiv. Buduće saborske zastupnike, njih 151, hrvatski birači će birati po postojećem modelu, u 10 izbornih jedinica po 14 zastupnika, osam zastupnika birat će pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora tj. hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj u posebnim izbornim jedinicama.
Novi Zakon, kako je opetovala Vlada koja ga je predložila, uvažava jednaku težina biračkog glasa u svakoj jedinici i udovoljava uvjetima iz odluke Ustavnog suda, koji je u veljači ove godine ukinuo postojeći Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine.
Deset novih deset izbornih jedinica određene su na način da je broj birača u zakonskom okviru od +/- 5 posto, odnosno niti u jednoj od jedinica odstupanja nisu veća +/- 2,20 posto. Kao polazište broja birača u svakoj izbornoj jedinici uzeti su podaci iz registra birača.
Zagreb u tri, umjesto u četiri izborne jedinice
Preslagivanje izbornih jedinica najveću promjenu donosi Zagrebu koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice. Zagreb po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu. Prva izborna jedinica obuhvaća središnje četvrti Zagreba, Veliku Goricu i još nekoliko općina. Druga obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku županiju, južni dio Koprivničko-križevačke te Zagrebačku županiju i istočni dio grada Zagreba. Treća je, kao i ranije, sastavljena od Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije te nekoliko općina u Zagrebačkoj županiji.
U četvrtu izbornu jedinicu spadaju Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i sjeverni dijelovi Koprivničko-križevačke županije. Peta, kao i do sada, obuhvaća tri slavonske županije – Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku te istočne dijelove Sisačko-moslavačke županije. Šestu izbornu jedinicu čini zapadni dio Zagreba te dijelove Zagrebačke županije.
Sedma izborna jedinica, ujedno i najveća, predstavlja središnju Hrvatsku, odnosno dijelove države s najvećom depopulacijom – cijelu Ličko-senjsko županiju, sjeverni dio Zadarske, dijelove Primorsko-goranske, cijelu Karlovačku te zapadne i sjeverne dijelove Sisačko-moslavačke županije. Osma uključuje Istarsku županiju, grad Rijeku i određene gradove i općine u Primorsko-goranskoj županiji.
U devetoj jedinici je sjeverozapadni dio Splitsko-dalmatinske, cijela Šibensko-kninska te dijelovi Zadarske županije, koji uključuju i grad Zadar. U desetoj izbornoj jedinici su Dubrovačko-neretvanska i dijelovi Splitsko-dalmatinske županije.
Benčić: Oporba će tražiti ocjenu ustavnosti Zakona
Nakon Vlade, i Sabor je odbio oporbene amandmane da se drugačije ‘poslože’ neke izborne jedinice, smanji broj zastupnika koje biraju nacionalne manjine, a dijaspori omogući dopisno i elektroničko glasovanje. Oporba je i danas ponovila svoje nezadovoljstvo konačnim izgledom Zakona, procesom i transparentnošću njegova donošenja.
Sandra Benčić (Možemo) rekla je da se nikada do sada izmjene izbornog zakona nisu donosile na ovakav „bizaran“ način, gdje opozicija nije bila uključena, nije bilo stručne radne skupine, a do danas se ne zna tko su članovi skupine koja ga je izradila. Posljedica je klasični izborni inženjering u HDZ-ovu stilu, kazala je i najavila da će opozicija podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona.
Dalija Orešković (Centa) upire prstom u podatak da je u popisu birača 500 tisuća ljudi više nego imamo odraslih građana, pa traži treće čitanje Zakona i sređivanje registra birača.
Da je Zakon krojen kako odgovara HDZ-u i vladajućoj većini, tvrdi Marijan Pavliček (HS) pitajući se kakve veze imaju Hrvatska Dubica i Karlobag koji su u istoj jedinici, te zašto nije dozvoljeno dopisno glasovanje?
„Vratimo dite materi“, poručio je Emil Daus (IDS), navodeći kako je 8. jedinica najbolji primjer izbornog inženjeringa. Nema opravdanja da su Matulji u 7., a Bakar i Novi Vinodolski u 8. izbornoj jedinici, kazao je i ustrajao da dva grada ostanu u 7., a Matulji u 8. izbornoj jedinici.
Grbin smatra da bi stav Ustavnog suda o o novom prijedlogu trebao biti unaprijed jasan ako će se držati onoga što su rekli u prvoj odluci. "Ali ovo je naš Ustavni sud i tko što zna unaprijed - nitko”, rekao je Grbin. Upitan je li odlučio u kojoj će se on izbornoj jedinici kandidirati - osmoj, šestoj ili prvoj, kazao je da jest, ali da će ta odluka prvo biti na stranačkim tijelima, a tek onda u javnosti.
Sandra Benčić (Možemo!) najavila je da odmah početkom sljedećeg tjedna upućuju zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu. Očekuju brzu i prioritetnu reakciju jer smatraju da je Zakon u izravnoj suprotnosti s onime što je rekao Ustavni sud.
Marijan Pavliček (HS) očekuje da Ustavni sud poništi danas izglasani Zakon jer se pri izradi nije držalo njihovih preporuka. Ovo je možda i najbitniji Zakon u ovom sazivu Sabora jer o njemu ovise buduća parlamentarna većina, nova Vlada, a skrojen je isključivo kako odgovara HDZ-u dok nijedan prijedlog oporbe nije prihvaćen, upozorio je Pavliček. Činjenica da je ishodište tog zakona u popisu birača koji ne prikazuje stvarno stanje pokazuje da ne može proći na Ustavnom sudu, smatra Pavliček.
Hrvoje Zekanović (HDS), iz redova vladajućih, kazao je da nijedan oporbeni klub, možda osim nekog manjeg, nije izašao s konkretnim prijedlogom kako bi izborne jedinice trebale izgledati. Jedini prijedlog što se čuo je da Hrvatska bude jedna izborna jedinica, što Mostovci zazivaju, rekao je Zekanović, poručivši im da na europskim izborima, 9. lipnja imaju priliku iskušati se u takvoj izbornoj jedinici. Dodao je da su na prošlim izborima ostali ispod izbornog praga.
