Taksisti će morati imati karticu koju izdaje Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD), a koja sadrži podatke o vozaču, objasnio je Vladin predstavnik Tomislav Mihotić u raspravi o izmjenama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu.
Pomoću skeniranja QR-koda, dodao je, moći će se provjeriti ispunjava li vozač taksija tražene uvjete, tj. ima li dobar ugled, važeću vozačku dozvolu te položen ispit za auto taksi vozača. Time se, odgovorio je zastupnicima, nastoji omogućiti bolja kontrola vozača taksija kako bi se spriječila mogućnost da građane voze osobe upisane u kaznenu evidenciju ili one koje nemaju potrebne kvalifikacije.
Zastupnici su izrazili zadovoljstvo što se po prvi put Zakonom uređuju pravila za automobile bez vozača (robotaksije) u javnom prometu. To je veliki iskorak, istaknuo je Josip Borić (HDZ) zanimajući se što to donosi u svakodnevnici i kada bi moglo zaživjeti?
Mihotić: Robotaksiji neće biti direktna konkurencija taksi prijevozu
Linije temeljem kojih će se moći pružati usluga automatiziranih vozača bit će spuštene na gradovima, njima će se ostaviti mogućnost da definiraju trase, odgovorio je Vladin predstavnik. Nije precizirao kad bi ta usluga mogla zaživjeti, no izrazio je nadu da će to biti što prije te naglasio da robotaksiji neće biti direktna konkurencija taksi prijevozu, jer će se odvijati samo zadanom trasom.
Zastupnici, poglavito oporbeni, zauzeli su se da se poveća postotak korištenja javnog prijevoza. Manje od deset posto našeg stanovništva na posao ide javnim prijevozom, kazao je Damir Bajs (Fokus), navodeći kako se broj autobusnih linija, koje su temeljni dio tog prijevoza, u deset godina smanjio za oko četvrtinu.
Poručio je kako je krajnje vrijeme da se ljudima i u gradovima, i na selu, omogući da javnim prijevozom idu u školu ili na posao. Želi li se to postići, Fokus predlaže da se stopa PDV-a u javnom gradskom prijevozu sa 25 smanji na 5 posto, kako bi korištenje javnog prijevoza bilo isplativije od vožnje autom.
Marina Opačak Bilić (NZ) primijetila je kako je samo 5 od 21 županije sklopilo ugovor o javnoj usluzi međužupanijskog linijskog prijevoza unatrag tri i više godina. Sklapanje ugovora ide jako sporo, županije nisu ozbiljno shvatile ovo pitanje, kazala je.
Mihotić pak ističe da se cijeli proces odvija u zadnje dvije godine, potvrđuje da je 5 županija potpisalo ugovor, a još 4 do 5 su u pripremi tj. rade mrežu linija temeljem koje će moći potpisati ugovor. Sinišu Hajdaša Dončića (SDP) zanima zašto mrežu linija za obavljanje županijskog linijskog prijevoza određuje predstavničko tijelo županije, ne izvršno, jer bi to operativno bilo bolje.
Sabor danas raspravlja o Zakonu o hrvatskom jeziku
Hrvatski sabor danas će raspravljati o konačnom prijedlogu Zakona o hrvatskom jeziku kojim se propisuje službena uporaba hrvatskoga jezika, uređuje osnivanje Vijeća za hrvatski jezik, kao i izrada Nacionalnog plana hrvatske jezične politike.
Osim što propisuje službenu uporabu hrvatskoga jezika i njegovu uporabu u obrazovanju, Zakon obvezuje Vladu na izradu Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike radi očuvanja društvene uloge i pravnoga položaja hrvatskoga jezika. Također, osniva se i Vijeće za hrvatski jezik, čije će sjedište biti u Ministarstvu kulture i medija, kao koordinacijsko savjetodavno tijelo koje će se skrbiti o hrvatskom jeziku te promicati kulturu hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi.
Premijer Andrej Plenković naglasio je da se taj Zakon dugo čekao u hrvatskoj javnosti i dodao da se njime prvi put u povijesti uređuje pitanje službene i javne uporabe hrvatskog jezika. „S obzirom na to da je nacionalni jezik nematerijalno kulturno dobro, te obilježje identiteta i nacionalne pripadnosti, o jeziku se potrebno skrbiti na odgovarajući način sustavno i stručno, a to uključuje osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture jezika“, poručio je nedavno Plenković.
Premijer je istaknuo da će se prijedlog Zakona raspraviti i izglasati kao znak poštovanja prema hrvatskim jezikoslovcima koji su 1967. godine objavili Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika zbog čega su pretrpjeli profesionalne i osobne posljedice. Obveznici službene uporabe hrvatskoga jezika su tijela državne vlasti, uprave, i jedinica lokalne i područne samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, odnosno sva javnopravna tijela u Hrvatskoj.
Međutim, Zakon propisuje iznimke koje se odnose na obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, kao i iznimke u vezi s izvođenjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnoga rada na nekom od stranih jezika. Novi Zakon definira što sve obuhvaća pojam hrvatski jezik, koje su posebnosti hrvatskoga jezika, područje primjene hrvatskoga jezika te njegovu trodiobu na tri ravnopravna narječja - čakavsko, kajkavsko i štokavsko.
Na dnevnom redu naći će se i Zakon o kibernetičkoj sigurnosti kojim se u nacionalno zakonodavstvo prenosi EU direktiva te, uz ostalo, propisuje da se unutar SOA-e ustroji Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost.
Zadnja točka je izvješće Mandatno imunitetnog povjerenstva koje predlaže da se Nikoli Grmoji (Most) ne skine imunitet, kao što je to zbog klevete zatražila Dragana Kukoleča, vijećnica u Glini s nezavisne liste Branke Bakšić.
Zahtjev za skidanje imuniteta podnijela je zbog Grmojine objave na Facebooku od prije godinu dana u kojoj je proziva da je koristila sliku razrušene kuće Vasilja Kukoleče kako bi vrlo vjerojatno ostvarila neku financijsku korist jer je uz sliku objavila i vlastiti broj žiro-računa.
