Kako se od 1. siječnja 2008. godine primjenjuje
Odluka o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka, a s obzirom na članstvo u NATO savezu i opredijeljenost na stvaranje isključivo profesionalne vojske, mladićima i djevojkama u Hrvatskoj ponuđena je mogućnost dobrovoljnog služenja vojnog roka nakon čega se mogu odlučiti na daljnje školovanje i profesionalni razvoj sa ciljem djelovanja u Oružanim snagama RH.
Dragovoljnim služenjem ročnici stječu osnovna vojna znanja i vještine potrebne za sudjelovanje u obrani Republike Hrvatske, te se pripremaju i osposobljavaju za izvršavanje zadaća u postrojbama Oružanim snagama RH. Ono je ujedno i uvjet za prijam u djelatnu vojnu službu, te za ugovornu pričuvu.
Pravilnik o dragovoljnom služenju vojnog roka temeljni je propis koji regulira i uređuje opće uvjete, prava i obveze, te ostala pitanja u svezi sa služenjem vojnog roka.
Dobrovoljno služenje vojnog roka naišlo je na jak odaziv među mladim ljudima. Naime, budućim ročnicima Pravilnikom o dragovoljnom služenju vojnog roka osigurani su mjesečna novčana naknada od 2.660 kuna, naknada putnih troškova, osiguranje od ozljede na radu i profesionalne bolesti, besplatan smještaj, prehrana te osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje. Osim toga, po uspješno završenom programu obuke, u skladu s postignutim rezultatima u obuci, ročnicima se nudi mogućnost prijama u djelatnu vojnu službu.
Dragovoljni vojni rok dosad su služile dvije generacije ročnika, a u obje je svoje mjesto našlo po 220 mladića i 30 djevojaka. Zainteresiranih je, međutim, bilo daleko više, gotovo dvije tisuće.
Međutim, kriza je u državi dovela do kresanja svih troškova. Tako su i proračunska izdvajanja za Ministarstvo obrane, rebalansom smanjena za gotovo 44 milijuna kuna. Čini se da će to smanjenje najviše osjetiti upravo dragovoljni ročnici Hrvatske vojske. Naime,
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dragovoljnom služenju vojnog roka, koji je stupilo na snagu 15.8.2009., ocijenjen je kao pokušaj uštede.
Najvažnija promjena tiče se trajanja vojnog roka, koji je smanjen sa 14 na 8 tjedana. Smanjenje vojnog roka objašnjava se racionalizacijom procesa obuke koji je optimiziran u odnosu na dosadašnje vrijeme (
članak 18.).
Druga promjena, koja je ujedno izazvala i najviše negodovanja jest ukidanje dopunskog zdravstvenog osiguranja koje im je do sada bilo plaćano iz državnog proračuna. To je jedno od prava koje je svakako pogodovalo kandidatima koji su se prijavljivali na dobrovoljno služenje vojnog roka (
članak 22.).
MORH očito štedi na dragovoljnim ročnicima, kojih će u trećem naraštaju u rujnu biti 250 iako su prije pola godine najavljivali njih 400. Nove dragovoljce odabrat će od dosad prijavljenih kandidata koji su, nakon obavljenih liječničkih pregleda, proglašeni sposobnima za službu. Čini se ipak, da motivacije za vojni poziv ne nedostaje.
Pripremila: Danijela Damjanović, mag. iur.
