“Mi smo spremni za razgovor”, rekao je ministar Marić, ali je dodao da ni u jednoj zemlji nije vidio, niti to omogućava direktiva EU-a, da se bilo što izuzme iz osnovice PDV-a, pa tako i trošak radne snage”. Na izravan upit hoće li PDV za ugostitelje biti smanjen na 13 posto, Marić je rekao: “Dijalog će se nastaviti, pristup i očekivanja ugostitelja su za mene u redu, međutim, ne možemo izdvajati samo jedan segment u odnosu na cijelu sliku. PDV je iznimno važan, najvažniji porezni prihod”.
Marić je rekao da je vlada u proteklih pet godina smanjivala poreze, rasteretila gospodarstvo i građane, ali na način da se ne ugrožava održivost javnih financija stoga je javni dug četiri godine padao, u zadnji tri godine zabilježen je proračunski višak. “Sve to nam je omogućilo da s izbijanjem pandemije reagiramo onako kako smo reagirali. Maksimalno smo nastojali zaštiti zdravlje i živote građana, a istodobno i gospodarstvo i radna mjesta”, kaže Marić. Rekao je da se izmjenama u poreznom sustavu i snižavanjem poreznih opterećenja nastojalo osigurati poslodavcima prostor da povećaju plaće svojim zaposlenicima, čime se pomaže u rješavanju demografskog izazova u Hrvatskoj. “Mi smo kroz porezne izmjene rješavali neka od otvorenih pitanja, ali porezima se ne rješava sve. Isto tako PDV nije jedina stavka u poreznom sustavu Republike Hrvatske”, rekao je Marić.
U utorak su na konferenciji za novinare predstavnici udruga ugostitelja, na čelu s Nacionalnom udrugom ugostitelja (NUU) tražili od Vlade ili smanjenje PDV-a na piće na 13 posto, ili uvažavanje troškova rada kao poreznog odbitka, čime bi se ugostiteljstvo prije oporavilo, nastavilo razvijati i povećati plaće, što je važno i zbog malih plaća i nedostatka radnika koje je teško naći i u zemlji i inozemstvu.
Predsjednica NUU-a Jelena Tabak naglasila je da je to prijedlog za čuvanje radnih mjesta, ali i kako bi se, u slučaju prihvaćanja jednog ili drugog prijedloga, ugostiteljima 'oslobodio' novac za ulaganja i veće plaće, a državi u proračun 'slio' novac od doprinosa."Ako smanje PDV, ostaje nam oko 10 posto sredstava za ulaganja, a ako nam rad priznaju kao porezni odbitak to bi pridonijelo proračunu, kao i zdravstvenom i mirovinskom sustavu. Ako baš ništa od toga, bar da smanje kafićima PDV-a na piće, tj. na bezalkoholna pića, vino, pivo i napitke (kava i sl.), jer oni bez toga sada vrlo teško opstaju, pogotovo što su u unutaršnjem dijelu zatvoreni više mjeseci", rekla je Tabak.
Tabak je dodala kako su i stožeru poslali prijedlog da se sada u novom setu mjera, koje će objaviti oko 15. srpnja, omogući kafićima rad i u zatvorenom, jer, kako su svi prisutni komentirali, nikome nije jasno zašto su unutra zatvoreni i zašto sada, kada se i drugdje po Europi sve otvara, ne mogu i oni raditi uz epidemiološke mjere i unutra.Podršku su dobili, kako je kazala, i od sindikata STUH, jer se radi o oko 320 tisuća zaposlenih u ugostiteljstvu, kao i od HUP-a, HGK, HOK-a i drugih.
"Cilj svih nas je odraditi cijelo ljeto, jesen, pa i zimu, i vrati se u normalu. Poštujemo sve zakone i pravilnike, podržavamo cijepljenje i covid potvrde i nemamo scenarij niti želimo neko novo zatvaranje, jer, ako toga bude, bit će i val stečajeva", upozorila je Tabak. Svjesni su da je Vlada puno pomogla s potporama, ali smatraju da treba naći održivo rješenje za pomoć sektoru, i to odmah sada, kako ne bi PDV i druga opterećanje gušili poslovanje.
Vedran Jakominić iz NUU i Udruge glas poduzetnika naglasio je da ugostiteljima sada treba sloga, a ne rivalitet, kao i da su svjesni da javnost ne gleda baš blagonaklono na ta njihova traženja. "Ni drugi sektori nemaju preferencijalnu poreznu stopu, a trebali bi neki imati, budući to u Hrvatskoj kao 'najveća stopa na planeti' guši malo i srednje poduzetništvo koje u Hrvatskoj čini 70 posto biznisa", upozorio je Jakominić, koji pritom misli na stopu PDV-a od 25 posto plus stopu poreza na potrošnju (do 3 posto), koju plaćaju "samo ugostitelji i samo u Hrvatskoj". "Kako su druge vlade po Europi mogle smanjiti tu stopu, tako je mogla i u Hrvatskoj, gdje su turizam i ugostiteljstvo 20 posto BDP-a. Treba li tu još što više za reći?", pita se Jakominić. Kao i drugi i on se založio za regionalni pristup rješenjima jer nije isto biti ugostotelj u Rijeci i Zagrebu ili u Čakovcu ili Bjelovaru, na Jadranu ili na kontinentu, to su različite vrste pa i s cijenama, ali uz iste, visoke troškove nabave i namete.
Dražen Biljan iz Nezavisne udruge ugostitelja Zagreba i sekcije za barove naglasio je kako kafići dugom zatvorenošću gomilaju dugove, ostaju bez radnika i sredstava za dalje i "pucaju po šavovima". "Molimo sve nadležne da nam umanje porezna opterećenja i otvore kafiće što prije i unutra, jer s ovime što radimo samo vani nećemo moći ni do većeg prihoda, ni do plaća za radnike, ni do kredita pa sada više ni do potpora, za koje bi stoga i 'pragovi' u odnosu na postotak prihoda trebali biti niži", poručio je Biljan. Ugostitelji su upozorili i na poteškoće u pronalasku radnika. Sada "tko god želi biti konobar odmah dobije posao", ne pita se ni za školu jer radnika jednostavno nema, a procedure uvoza radnika su duge i teške, upozorili su ugostitelji, poručujući i kako će Hrvatska, "ako ne riješi problem nedostatka radnika, izgubiti milijarde zbog nemogućnosti cjelovitog poslovanja u mnogim sektorima".
Osim predstavnika Nacionalne udruge ugostitelja, na sastanku i konferenciji za medije bili su i predstavnici Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH), Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Udruge Glas poduzetnika (UGP), Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK), Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK, Udruženja ugostitelja Zagreb, Koordinacije proizvođača, prerađivača i distributera kave HUP-a, Udruge Vinistra, Udruženja vinarstva HGK, Grupacije malih nezavisnih pivovara UGP-a i Udruge nezavisnih poduzetnika poslodavaca.
