Nakon što je parlamentarna skupština Vijeća Europe 27. siječnja 2021. donijela Rezoluciju 2361 (2021) u kojoj je naglašena važnost procijepljenosti stanovništva vezana uz suzbijanje pandemije (https://rm.coe.int/0900001680a24f7d) sukladno garancijama iz članka 2. i 11. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koje štite pravo na život i zdravlje, ali u okviru zakonski dopuštenih i, u javnom interesu u demokratskom društvu, opravdanih ograničenja prava na slobodu kretanja koje štiti članak 2. protokola 4. uz Konvenciju, utvrđena je obveza država članica osigurati dostupnost cijepljenja svakom građaninu uz zaštitu privatnosti i osobnih podataka. Navedenom Rezolucijom također je upozoreno na mogućnost pojave diskriminacije u odnosu na necijepljene građane u oblasti slobode kretanja, vjeroispovijesti, udruživanja ili poštivanja obiteljskog i privatnog života, zatim na stigmatizaciju ili osuđivanje vezano uz zaposlenje, kućanstvo ili školovanje.
Stoga je Europski parlament Rezolucijom od 29. travnja 2021. o dostupnosti i cjenovnoj pristupačnosti (redovitog) testiranja na COVID (2021/2654(RSP)) državama članicama dao smjernice prema kojima bi se s jedne strane poštivala temeljna ljudska prava i slobode necijepljenih građana, a s druge strane umanjila opasnost od širenja zaraze kod osoba koje nisu zaštićene raspoloživim cjepivima (https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2021-0162_HR.html) kao alternativu cijepljenju.
Navedenom Rezolucijom koja je donesena u okviru članka 3. Ugovora o Europskoj uniji, članke 4., 6., 9., 114., 153., 168., 169. i 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, zatim u okviru Povelje Europske unije o temeljnim pravima, potom Prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 17. ožujka 2021. o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 (digitalna zelena potvrda) (COM(2021)0130), kao i uzimajući u obzir postojeće međunarodne zdravstvene propise, Preporuku Komisije (EU) 2020/1595 od 28. listopada 2020. o strategijama testiranja na bolest COVID-19, uključujući upotrebu brzih testova na antigene, potom uvažavajući Direktivu 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice, zatim preporuku Vijeća od 21. siječnja 2021. o zajedničkom okviru za upotrebu i validaciju brzih antigenskih testova i uzajamno priznavanje rezultata testova na COVID-19 u EU-u, Europski parlament donio je smjernice kojima poziva države članice da osiguraju univerzalno, pristupačno, pravovremeno i besplatno testiranje kako bi se zajamčilo pravo na slobodno kretanje unutar Europske Unije bez diskriminacije na temelju ekonomskih ili financijskih sredstava u kontekstu potvrde za COVID-19 te ističe opasnost od financijske diskriminacije kojoj bi bili izloženi neimunizirani građani i stanovnici Europske Unije nakon početka primjene potvrde za COVID-19 te poziva države članice da osiguraju besplatno testiranje, posebno za najviše izložene zaposlenike, uključujući zdravstvene radnike i njihove pacijente, te za škole, sveučilišta i ustanove za skrb o djeci.
Komisija i države članice pozvane su da uvedu privremenu gornju granicu cijena testova za COVID-19 koji se ne provode u svrhu dobivanja potvrde za COVID-19 ili za najviše izložene zaposlenike, uključujući zdravstvene radnike i njihove pacijente, te za škole, sveučilišta i ustanove za skrb o djeci naglašavajući da potvrde Europske Unije za COVID-19 ne bi trebale dovesti do dodatnih nejednakosti i društvenih podjela pri čemu je neophodan pošten i pravičan pristup testiranju. Države članice se između ostalog pozivaju da osiguraju dostatna financijska sredstva i ulože dodatne napore u cilju razvoja inovativnog neinvazivnog testiranja za djecu i ranjive skupine, te naglašava da bi Komisija i države članice trebale pokazati snažniju predanost zaštiti svojih građana i stanovnika čije pravo na slobodu kretanja ne bi smjelo ovisiti o njihovu društveno-gospodarskom statusu. Rezolucijom je pozvana Komisija da mobilizira svoja sredstva kako bi se omogućila financijski pravedna i nediskriminirajuća provedba interoperabilne potvrde EU-a za COVID-19, a države članice i Komisiju poziva se između ostalog da zajedno nabave dijagnostičke komplete za testiranje i potpišu zajedničke ugovore s pružateljima usluga u medicinskim analitičkim laboratorijima kako bi se povećali kapaciteti za testiranje bolesti COVID-19 na razini Europske Unije s potrebom jamstva visoke razine transparentnosti i nadzora za javnu nabavu u području zdravstva.
Uz fleksibilnost i ubrzavanje carinskih formalnosti i oslobađanje od poreza na dodanu vrijednost na komplete za testiranje na korona virus, Komisija je pozvala države članice na redovito prikupljanje podataka o testiranju i izvješćivanje nadležnih tijela, za što je potrebno osigurati potrebne preduvjete i prilagoditi kapacitete testiranja u skladu s najnovijim epidemiološkim podatcima, a izvješća bi trebala obuhvaćati i rezultate dobivene u neakreditiranim testnim centrima.
Komisija je pozvana da podupre države članice aktiviranjem Instrumenta za hitnu potporu kako bi se pokrili troškovi testiranja na COVID-19 i to traženjem dobrovoljnih doprinosa država članica, osiguravanjem dodatnih sredstava za ugovore o prethodnoj kupnji i osiguravanjem besplatnog cjepiva te se očekuje da će taj zajednički napor poslužiti kao inspiracija za povećanje dostupnosti besplatnog testiranja za građane i stanovnike Europske Unije.
Komisija je pozvana da na internetskim stranicama „Re-open EU” uvrsti jasne informacije o dostupnosti testiranja na COVID-19 i objektima za testiranje u svim državama članicama te da brzo uvede aplikaciju koja će korisnicima pomoći da pronađu lokaciju najbližeg objekta za testiranje na COVID-19, a da te informacije učini lako dostupnima preko sučelja za programiranje aplikacija kako bi putnički prijevoznici mogli lako dijeliti te informacije sa svojim klijentima, a Komisija je pozvana da podrži nacionalna tijela u uspostavi centara za testiranje kako bi se osiguralo da budu blizu građanima.
Države članice potiču se na povećavanje kapaciteta za testiranje na zarazu, kao i brze testove na antigene diljem Europske Unije, osobito u glavnim prometnim čvorištima i turističkim odredištima, dok se testiranja u udaljenim i otočnim regijama i pograničnim regijama mogu vršiti upotrebom mobilnih jedinica za testiranje i dijeljenjem laboratorijskih prostora.
U Rezoluciji su također navedeni i razlozi za njeno donošenje, koji su prikazani u nastavku.
Prava građana Europske Unije na slobodu kretanja i boravka na području država članica, koja jesu podložna ograničenjima i uvjetima utvrđenima u Ugovorima i u mjerama usvojenima radi njihove provedbe, osigurala bi se i učinkovitim testiranjem koje se smatra presudnim alatom za ograničavanje širenja virusa SARS-CoV-2, za otkrivanje zaraza i za ograničavanja mjera izolacije i karantene te će i dalje imati ključnu ulogu u olakšavanju slobodnog kretanja ljudi i osiguravanju prekograničnog prijevoza i prekograničnog pružanja usluga tijekom pandemije.
Dostatni kapaciteti za testiranje i sekvenciranje neophodni su za praćenje epidemiološke situacije i brzo otkrivanje pojave drugih sojeva virusa SARS-CoV-2, no dostupnost i cjenovna pristupačnost tih testova uvelike se razlikuju među državama članicama, posebno kad je riječ o dostupnosti besplatnih testova za najviše izložene zaposlenike, uključujući radnike u zdravstvenom sektoru, školama, sveučilištima i ustanovama za skrb o djeci.
Rezolucija je donesena i zbog prijedloga Komisije zakonodavnog paketa za europsku zdravstvenu uniju te zbog toga što je Komisija predložila okvir za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19, pod nazivom „potvrda EU-a za COVID-19” kako bi se olakšalo slobodno kretanje građana Europske Unije i osoba koje borave u Europskoj Uniji, a s obzirom na to da mnoge države članice još uvijek od osoba koje putuju na njihovo državno područje zahtijevaju da se prije ili nakon dolaska testiraju na zarazu virusom COVID-19.
Rezolucija osobito ima u vidu da neće svi građani Europske Unije biti cijepljeni do trenutka stupanja na snagu uredbe o potvrdi EU-a o bolesti COVID-19, bilo zato što im još nije ponuđeno cjepivo bilo zato što ne mogu ili ne žele biti cijepljeni te će se stoga morati oslanjati na potvrde koji se temelje na testiranju ili preboljenju kako bi se olakšalo slobodno kretanje.
S obzirom na to da troškovi testova, nesigurni radni uvjeti i ograničen pristup pravnoj zaštiti znače da se sezonski radnici suočavaju s posebnim izazovima u pogledu testiranja i samoizolacije u korist javnog zdravlja, kao i da su ranjive skupine stanovništva, etničke manjine, osobe u domovima za starije i nemoćne te usluge skrbi za starije osobe, osobe s invaliditetom i beskućnici nerazmjerno pogođene bolešću COVID-19, a da su ugrožene skupine izložene povećanom riziku od financijske diskriminacije kada ne postoji mogućnost besplatnog testiranja te da je učinkovito testiranje također ključna sastavnica strategije čiji je cilj poticanje gospodarskog oporavka i normalnog obavljanja obrazovnih i društvenih aktivnosti u državama članicama kako bi se u potpunosti mogle ostvariti temeljne slobode, Rezolucija je obuhvatila i navedene činjenice.
Razlog za donošenje izložene Rezolucije je i u okolnosti da sve države članice svojim građanima i stanovnicima besplatno pružaju cjepiva protiv bolesti COVID-19, ali samo neke države članice pružaju besplatno testiranje te da građani i stanovnici drugih država članica često moraju plaćati skupe testove na bolest COVID-19, zbog čega je ta mogućnost nekima nedostižna te postoji rizik od diskriminacije na temelju socioekonomskog statusa. Stoga bi testiranje i cijepljenje trebali biti besplatni kako bi se izbjegla nejednakost i diskriminacija između cijepljenih i necijepljenih građana i stanovnika EU-a.
Potvrde o testiranju koje su izdale države članice u skladu s potvrdom Europske Unije za COVID-19 trebale bi prihvatiti države članice koje zahtijevaju dokaz o testiranju na zarazu virusom COVID-19 u kontekstu ograničenja slobodnog kretanja uvedenih kako bi se ograničilo širenje bolesti COVID-19, pa bi jasne i pristupačne informacije o dostupnosti testiranja na COVID-19 u svim državama članicama i o cijenama, ako se ne nudi besplatno testiranje, trebale biti dostupne na jednom mjestu. U tom smislu bi nedostatak kapaciteta za testiranje i pitanje cjenovne pristupačnosti za COVID-19 predstavljali izazov u pogledu učinkovitog reagiranja na pandemiju kao i znatnu prepreku slobodnom kretanju unutar EU-a, bilo u svrhu rada, razonode, spajanja obitelji ili u drugu svrhu.
S obzirom na to da 17 milijuna građana EU-a radi ili živi izvan svoje države kao i da milijuni građana žive u rubnim i pograničnim područjima te moraju redovito prelaziti granicu, čak i svakodnevno, ti građani su nerazmjerno pogođeni nemogućnošću i troškovima testiranja, dok zahtjevi u pogledu testiranja ili karantene i dalje uzrokuju kašnjenja i povećavaju troškove prekograničnog prijevoza robe i pružanja prekograničnih fizičkih usluga. Rezolucija je istaknula da se i drugi putnici mogu suočiti s različitim preprekama, uključujući financijske prepreke i složene zahtjeve uzrokovane zahtjevima za testiranje bolesti COVID-19.
Rezolucija je donesena u okviru poduzimanja širokog raspona mjera kojima bi se u trenutnoj pandemiji pružila potpora široj javnosti i gospodarstvu Europske Unije, uvažavajući slobodno kretanje kao načelno pravo svih građana Europske Unije u odnosu na koje je u kriznim vremenima potrebno poduzeti sve kako bi se isto pravo osiguralo svim građanima Europske Unije. U tom kontekstu je Komisija među ostalim i zajednički nabavila cjepiva protiv bolesti COVID-19 u ime svih država članica, osiguravajući dostupnost i snižavajući cijene za sve te je 18. prosinca 2020. potpisala okvirni ugovor s Abbottom i Rocheom za kupnju više od 20 milijuna brzih testova na antigene, čime su testovi postali dostupni svim državama članicama.
Naposljetku, budući da je u iznimnim slučajevima (privremena) tržišna intervencija potrebna i opravdana kako bi se uklonile prepreke slobodnom kretanju unutar jedinstvenog tržišta, osiguralo pošteno tržišno natjecanje i osiguralo pružanje osnovnih proizvoda i usluga, Europski parlament naložio je svojem Predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću te vladama i parlamentima država članica.
Ivana Đuras, viša ustavnosudska savjetnica
