Vlada je razradila model za uvođenje poreza ne ekstra dobit prema kojemu bi po stopi od 33 posto bile oporezovane kompanije u Hrvatskoj s prosječnim godišnjim prihodima većim od 300 milijuna kuna i koje su u 2022. godini imale dobit 20 posto iznad prosjeka iz prethodne četiri godine. Drugim riječima, ako je neka tvrtka u 2022. imala dobit 28 posto veću od prosjeka iz 2018., 2019., 2020. i 2021., tih osam postotnih poena veće dobiti oporezovalo bi se u idućoj godini po stopi solidarnog poreza od 33 posto.
Prema ovom modelu koji je na stolu, ali nije definitivan, kažu Jutarnjem listu sugovornici dobro upoznati s razradom novog zakona, država bi u 2023. godini mogla uprihoditi dodatnih milijardu i pol do dvije milijarde kuna, ovisno o tome koliku će dobit kompanije prijaviti, a novi namet, koji je na razini Europske unije predložen kako bi se pomoglo građanima suočenima s energetskom krizom, zahvatio bi oko 200 najvećih hrvatskih kompanija.
Riječ je o kompanijama u energetskom sektoru, bankama, velikim trgovačkim lancima, prehrambenoj i financijskoj industriji, ali i pojedinim IT kompanijama, zbog čega je ovaj Vladin model zasmetao pojedinim koalicijskim partnerima, a i neki istaknuti HDZ-ovci imaju dvojbe.
Naime, iako je ideja Europske unije da se novim porezom zahvate naftne i plinske kompanije pa se onda taj prihod koristi za pomoć socijalno najugroženijim građanima kojima rastu računi za struju i plin, naša Vlada odlučila se na korak dalje te bi ovaj porez plaćale sve kompanije koje imaju godišnje prihode veće od 300 milijuna kuna i rast dobiti veći od 20 posto, a u to onda spadaju i one kompanije koje se nisu okoristile u energetskoj krizi.
Sugovornici Jutarnjeg lista uvjeravaju kako su svi u koaliciji i u HDZ-u za to da se porez uvede i da će se on uvesti, ali se još bruse detalji. Cilj je, kažu izvori, da se zakonom preciznije zahvate oni koji su stvarni ekstraprofiteri, ali da doista postoji bojazan da novi namet pogodi i one koji to nisu.
Nekoliko je modela koji bi se mogli uzeti u obzir, a kako doznajemo, u Vladi će gledati i druga europska iskustva kako bi se došlo do konačnog zakona, pišu novinari Jutarnjeg lista Gordana Galović i Goran Penić.
