Godišnji izvještaj Kuće ljudskih prava Zagreb predstavio je programski direktor Ivan Novosel naglasivši kako stanje ljudskih prava treba sagledati u kontekstu potresa u Zagrebu i na Baniji i epidemije covida.
"Obnova je bila usporena, de facto je nije ni bilo. To je imalo izrazito negativan utjecaj na ostvarivanje socioekonomskih prava građana – poštivanje prava na adekvatni životni standard i stambeni prostor", rekao je Novosel.
Protuepidemijske mjere su i lani imale negativni utjecaj na pristup zdravstvenim i javnim uslugama, ali i na društveni život zbog ograničavanja ljudskih prava na okupljanje i kretanje, istaknuo je.
Također, na nizu drugih područja bilježi se stagnacija ili erozija ljudskih prava, dodao je Novosel ocijenivši kako su hrvatske institucije i dalje nepripremljene, bezidejne i nekoordinirane u osmišljavanju jasnih i kvalitetnih politika zaštite ljudskih prava.
"Unatoč osnivanju Vladina savjeta za ljudska prava, ni prošle godine ljudska prava nisu bila visoko na listi političkih prioriteta Vlade pa smo kraj još jedne godine dočekali bez važećih javnih politika zaštite i promocije ljudskih prava i borbe protiv diskriminacije, kao i bez politika u području ravnopravnosti spolova i razvoja civilnog društva", istaknuto je u izvještaju.
Percepcija neovisnosti pravosuđa među najnižima u EU-u
Uz nisko povjerenje građana u institucije, i dalje su prisutni ozbiljni problemi vezani uz učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava. Razina percipirane neovisnosti hrvatskog pravosuđa i dalje je među najnižima u EU-u, a iako je percepcija korupcije u javnim tijelima i dalje visoka Vlada smanjuje ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti stagnira, i dalje je više od petine stanovnika Hrvatske u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Poražavajuće je što se u riziku od siromaštva nalazi više od polovice osoba starijih od 65 godina, a više od polovice mirovina niže je od hrvatske linije siromaštva.
Djeca i mladi i dalje ne uče dovoljno o demokraciji, ljudskim pravima, jednakosti i solidarnosti, što pokazuju niske razine političke participacije mladih te povjerenja u institucije. Uključivanja građana i civilnog društva u procese donošenja odluka i savjetovanja često su prije formalna nego sadržajna, što slabi mogućnosti za građansku participaciju.
U izvještaju se zaključuje da su hrvatski političari i institucije bezidejni, neambiciozni, neaktivni i svake godine imaju sve manji kapacitet za osmišljavanje, izradu i provedbu javnih politika temeljenih na ljudskim pravima.
U raspravi je sudjelovala zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić naglasivši kako su lani najveći broj pritužbi građana dobili zbog diskriminacije, zatim na području ostvarivanja prava na zdravlje, prava na rad i na rad pravosuđa.
''To su četiri područja na koje iz godine iz godinu dobivamo najviše pritužbi. Prošle godine imali smo povećanje broja pritužbi, novootvorenih ih je bilo oko 3700'', kazala je Vlašić.
