Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak upozorila je da su žene s invaliditetom u Hrvatskoj zbog tradicionalno konzervativnih stavova u nepovoljnijem položaju u odnosu na muškarce s invaliditetom, ali i žene bez invaliditeta.
Žene s invaliditetom teže dolaze do zaposlenja i napredovanja, a problem je po njezinim riječima i reproduktivno zdravlje žena s invaliditetom kojima treba pružiti podršku i osigurati pristupačnost zdravstvenih pregleda, poput ginekoloških.
Ženska aktivistica i predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba Rada Borić poručila je da bez žena nema demokracije. Ustvrdila je da žene s invaliditetom spadaju u grupu žena s najviše raznovrsnih diskriminacija, a ako su pripadnice manjinske zajednice, kaže, možemo govoriti o neobičnim vrstama novog rasizma. Upozorila je pritom na prijepore u društvu oko toga može li žena s invaliditetom uopće razmišljati o seksualnosti, majčinstvu, napredovanju, dostupnosti zdravstva i kulture.
"Kad govorimo o ženama s invaliditetom govorimo o različitim vrstama fizičkih prepreka, ali potrebno je za početak mijenjati prepreke u glavama", zaključila je Borić na okruglom stolu održanom putem Zoom platforme.
Uredska temperatura podešena prema potrebi prosječnog muškarca
Koordinatorica programa Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Kristina Peruničić upozorila je da ISO norme često ne odgovaraju ženama. Primjerice pancirke i zaštitna oprema dizajnirani su prema muškom tijelu, a cigle, klavijature ili pametni mobiteli prema muškoj ruci. Također standardna uredska temperatura podešena je prema potrebi prosječnog muškarca pa su žene često zagrnute na poslu jaknom, kaže Peruničić.
Napomenula je kako je nedavno nizozemsko istraživanje pokazalo da je stopa metabolizma u mladih žena niža od standardnih vrijednosti za muškaraca pa su uredi u prosjeku pet stupnjeva prehladni za žene.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorila je da su stavovi društva konzervativni i obeshrabruju osobe s invaliditetom, posebice žene u ostvarivanju svojih prava. Uz to, kazala je žene s invaliditetom manje prijavljuju nasilje jer vrlo često ovise o članovima obitelji, a nacionalna struktura pokazuje da se rodno uvjetovano nasilje događa unutar obitelji.
Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Renata Sabljar Dračevac upozorila je da su samo u prava dva mjeseca u Hrvatskoj ubijene četiri žene a ubojstva su počinili muškarci. Iako kod žena s invaliditetom ne svjedočimo tolikim ubojstvima, nasilje je daleko prisutnije, po nekim statističkim podacima čak trostruko više, rekla je Sabljar Dračevac.
"Svemu tome još snažnije doprinosi covid, a trenutna kriza izazvana ratom dodatno zagorčava situaciju", zaključila je Dračevac.
Apelirala je da se sva skloništa za žene žrtve nasilja učine pristupačnima ženama s invaliditetom, ali i više pozornosti prema politikama koje uključuju rodnu dimenziju i izrijekom žene s invaliditetom.
