Stručnjaci koji su sudjelovali u raspravi kao glavni su problem naveli izostanak koordinacije među sudovima i ministarstvima pravosuđa te zdravstva i socijalne skrbi. "Izvještaji o problemu pretvaraju se u prepisivačku djelatnost. Mi pišemo Ministarstvu pravosuđa, Ministarstvo pravosuđa piše Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi i ništa se ne mijenja", požalila se sutkinja za mladež Jadranka Kos. Kazala je da ju kao suca frustrira što više ne može propisati mjere koje su davale rezultate, a koje se više ne primjenjuju, poput savjetovališnog rada. Upozorila je i na problem neadekvatnih smještajnih kapaciteta, navodeći da su više od 80 posto štićenika odgojnog zavoda u Ivancu djeca s "ozbiljnim dijagnozama".
Suzana Ritz, čijega su sina lani nasmrt pretukli njegovi vršnjaci, još jednom je zatražila pooštrenje sankcija za maloljetnike koji ponove kazneno djelo. Podsjetila je da je jedan od napadača na njezina sina dva mjeseca kasnije ponovno sudjelovao u premlaćivanju, iako je tada već znao da je Luka Ritz preminuo.
I predsjednica Odbora Milanka Opačić smatra da je zakon u tom segmentu manjkav. "Zadaća je države da štiti svoje građane od nasilnika", ocijenila je Opačić, koja se pita hoće li maloljetni nasilnici ponovno nekoga ubiti, kada ostanu bez nadzora. Gordana Buljan-Flander s poliklinike za djecu također smatra da se puštanjem na slobodu djeci koja nisu razvila empatiju nanosi šteta. Tu djecu, smatra, treba zaštititi od njih samih, razvijajući im empatiju kroz dugogodišnje tretmane u sklopu sankcije. Nedopustivim je ocijenila smanjivanje državnih davanja za prevenciju nasilničkog ponašanja, koja su rebalansom državnog proračuna smanjena za više od četiri milijuna kuna.
Na upozorenja stručnjaka o neprihvatljivosti prakse po kojoj se maloljetni počinitelji kaznenih djela smještaju u pritvor s odraslima, ministar pravosuđa Ivan Šimonović priznao je da se maloljetnici u pritvor smještaju zajedno s odraslima, što je protivno međunarodnim konvencijama i hrvatskim zakonima. Uzrok takvom stanju ministar vidi u pomanjkanju novca, ali i u lošoj organizaciji. Smatra da bi u odgojnim centrima otvorenog tipa, poput onoga u Ivancu, trebalo osigurati i zatvorena krila, u koja bi se smještalo maloljetnike, umjesto da ih se šalje u pritvor. "Tamo je najveća koncentracija stručnjaka i mogućnost najbrže dijagnoze i tretmana", ocijenio je Šimonović.
Najavio je da će Hrvatska krajem travnja, u sklopu predstavljanja svoje reforme pravosuđa, od međunarodne zajednice zatražiti novčanu pomoć, kojom bi se financirala izgradnja centara za prihvat maloljetnika i prilagodba postojećih kapaciteta. Situaciju s maloljetničkim kriminalitetom Šimonović smatra ozbiljnom i po frekvenciji i po brutalnosti kaznenih djela, a upozorio je da ni prognoze nisu obećavajuće, s obzirom na recesiju. Ocijenio je, međutim, da sama represija ne može biti odgovor na takvo stanje. "I žrtve i počinitelji su naša djeca", poručio je ministar. Najavio je da će novi
Kazneni zakon, koji bi se pred Saborom trebao naći do kraja godine, naglasak staviti na važnost resocijalizacije maloljetnih počinitelja kaznenih djela.
Kazao je kako se razmišlja i o mogućnosti propisivanja alternativnih sankcija, poput društveno korisnog rada, a najavio je da će se pred Saborom u lipnju naći i novi zakon o izvršenju kaznenih i prekršajnih mjera za maloljetnike.
