U oba slučaja su te žene bile suspendirane s posla zbog nošenja hidžaba. To pitanje godinama izaziva kontroverzu u cijeloj Europi i pokazuje velike razlike glede pitanja integracije muslimana. Dvije muslimanke, jedna zaposlena u ustanovi za brigu o djeci s posebnim potrebama, a druga blagajnica u Muelleru, nisu nosile marame kada su počele raditi, ali su to odlučile nekoliko godina kasnije nakon što su se vratile s porodiljnog dopusta. Rečeno im je da to nije dozvoljeno te su potom suspendirane, rečeno im je da mogu dolaziti na posao samo ako nisu pokrivene maramom ili su premještene na drugo radno mjesto, doznaje se iz sudskih dokumenata. Sud je morao odlučiti radi li se o kršenju slobode vjeroispovijesti ili kršenju slobode poslovanja i želje poslodavca da se svojim korisnicima predstavlja na neutralni način. Sud EU-a se odlučio za potonje.
"Zabrana nošenja vidljivih oblika izražavanja političkih, filozofskih ili vjerskih uvjerenja na radnom mjestu može se opravdati potrebom poslodavca da se korisnicima predstavlja na neutralan način ili da spriječi društvene sporove", priopćio je sud. Ranije je centar za brigu o djeci s posebnim potrebama od jedne zaposlene osobe zatražio da ne nosi lančić s križem.
Nakon presude europskog suda, sada je na nacionalnim sudovima da kažu posljednju riječ i odluče o tome radi li se o diskriminaciji. U Njemačkoj živi više od pet milijuna muslimana i najveća su vjerska manjinska skupina. U Austriji je, međutim, Ustavni sud presudio da je zakon koji u školama brani nošenje marame djevojčicama do 10 godina diskriminatoran. Francuska, domovina najvećem broju muslimana u Europi, je 2004. zabranila hidžabe u državnim školama, a 2014. je vrhovni francuski sud potvrdio otkaz muslimanki u privatnom vrtiću, koje striktno provodi načelo sekularnosti, jer nije htjela skinuti maramu. Francuska je također 2010. zabranila nošenje burke u javnosti, a potom su to učinile brojne druge zemlje, poput Austrije 2017., Danske 2018., Nizozemske 2019. i najnovije Švicarska na referendumu u ožujku 2021.
