Pojedini oporbeni zastupnici upozorili su na komercijalnu neisplativost zelenog vodika.
Hrvatska posljednjih godina ulaže velike napore u dekarbonizaciji energetskog sektora i gospodarstva, a cilj do 2030. je da najmanje 36,6 posto električne energije u potrošnji bude iz obnovljivih izvora, rekao je državni tajnik Ministarstva gospodarstva Ivo Milatić. No, to će se dodatno povećavati.
Vodik kao nosilac energije i gospodarstva zasnovanog na vodiku važan je dio planova država članica EU, kada se govori o zelenoj energetskoj tranziciji, rekao je Milatić, dodavši da je predložena Strategija nastavak inicijative za vodik na razini EU koju je RH potpisala 2018.
Hrvatska je u prijedlogu Strategije stavila naglasak na obnovljivi vodik, koji je dobiven tehnologijama koje emitiraju neznatnu količinu CO2. Dio hrvatskog gospodarstva već je iskazao interes za razvijanje vodikovih tehnologija i zato je potreban Vladin strateški dokument koji će jasno pokazati smjer razvoja vodikovih tehnologija u RH, rekao je Milatić.
SDP-a Boška Ban Vlahek upitala je da li se dosadašnje kućne plinske instalacije mogu prenamijeniti za primjenu vodika. Što se tiče eventualnog umješavanja vodika u plinovode, kaže Milatić, po sadašnjim saznanjima tehnologija to se može raditi do deset posto. U utiskivanje vodika ne može se raditi na jednom mjestu već ono mora biti po cijelom plinovodu, na čemu Plinacro i radi, dodao je.
Ljubicu Maksimčuk (HDZ) zanimalo je koliko je Hrvatska spremna za 1. fazu Strategije od 2020. do 2024., kojoj je cilj proizvodnja milijun tona obnovljivog vodika. Hrvatska je spremna za to, a u Nacionalnom planu oporavka obvezali smo se da ćemo u iduće tri godine napraviti 10 punionica te isfinancirati određeni broj elektrolizatora, odgovorio je Milatić. Hrvatska je spremna, posebno fakulteti u Zagrebu i Splitu su aktivno uključeni u sve to. Postoji interes od strane udruga za vodik te privatnih i javnih preduzeća, dodao je.
U Zagrebu se planira 60-tak autobusa prebaciti na korištenje vodika
Milatić je na upit Andreje Marić (SDP), rekao da se u Zagrebu planira oko 60 autobusa prebaciti na korištenje vodika i zato bi se napravila i punionica vodika u Zagrebu.
Vesnu Vučemilović (Suverenisti) zanimalo je zašto su u prijedlogu Strategije izabrali najprije promet za korištenje vodika, a ne industriju , i zašto se forsira zeleni vodik koji bez subvencija nema komercijalne isplativosti. Milatić kaže da je razlog tome jer je naša zemlja bogata potencijalima u obnovljivim izvorima i zato ne bi bilo pametno ići u nekom drugom pravcu osim zelenog vodika. No, dodao je, svjesni su da dok ta tehnologija ne pojeftini bit će potrebno izdašnije poticanje od strane države.
Podsjetio je da bez izdašnih potpora države u početku, pri uspostavi obnovljivih izvora danas ne bismo razmišljali o npr. solarnim električnim elektranama.
Sada cijena kilograma vodika od 12 do 15 eura
Milatić je na upit Hrvoja Zekanovića (nezavisni) koliko je cijena kilograma vodika, kazao da je sada cijena kilograma vodika od 12 do 15 eura, a sa spremnikom od šest kila vodika može se napraviti od 500 do 600 kilometara.
Marin Miletić (Most) naveo je da EU u ulaganja za obnovljive izvore energije do 2050. planira uložiti oko 500 milijardi eura, a Hrvatska više od 70 milijardi kuna, što je ekvivalent 17 Peljeških mostova. Upitao je odakle će Hrvatska nabaviti ta j novac. Miletić kaže da će konvencionalno obnovljivi izvori energije, posebice vjetar i sunce, u skoroj budućnosti trebati minimalno ili nikakvo poticanje od države. Naš fokus će ubuduće biti mikrosolariji na kućama i nove tehnologije, a od novih tehnologija će vodik dominirati u financijskom i svakom drugom smislu, poručio je.
