Medicinski potpomognuta oplodnja

Novim zakonom omogućiti će se zaštita od zlouporabe, ali i uvesti određeni kriteriji, poput pitanja koje će se zdravstvene ustanove moći baviti umjetnom oplodnjom ili osnivanja registra donora, istaknuo je ministar.

Kako navode mediji, prijedlog Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji sljedeći bi se mjesec trebao naći u Saboru.

Prema tom zakonu, bračni parovi koji se bore s neplodnošću moći će začeti doniranom jajnom stanicom ili spermijem. Tako začeto dijete moći će nakon 18 godina u Državnom registru donora doznati tko mu je biološki roditelj.

Iako zakonodavac ne predviđa pravne posljedice po biološkog roditelja odnosno dijete neće imati prava poput naslijeđa, a biološki roditelj neće mu moći postati i pravni roditelj, prema nekim mišljenjima, mogućnost saznanja podrijetla roditelja, mogla bi smanjiti zainteresiranost potencijalnih donora. Ministar Milinović poručio je da to ne očekuje, a da su se kod donošenja takve odredbe vodili time da i posvojeno dijete nakon 18. godine života ima pravo znati tko su mu biološki roditelji.

Zakon predviđa da Državni registar (koji će sadržavati podatke o korisnicima medicinske oplodnje, rođenju djeteta iz takve oplodnje te darovateljima spermija i jajnih stanica) bude zaštićen te će svako otkrivanje podataka biti kažnjivo, a uvid u registar moći će se dobiti samo uz odobrenje Nacionalnog povjerenstva za medicinsku oplodnju ili suda.

Negodovanje nekih nevladinih udruga izazvala je i najava kako prijedlog zakona predviđa da se medicinska oplodnja može primijeniti samo na bračnim parovima, a ne i na izvanbračnim partnerima ili ženama bez partnera te se navodi da je ta odredba u suprotnosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova.

Na pitanje diskriminira li takav zakonski prijedlog samce, Milinović je odgovoro da to "nije diskriminirajuće, a kako do sada nismo imali nikakav zakon, bolje ikakav nego nikakav".

Uz homolognu oplodnju kod koje se koriste spolne stanice supružnika, zakon uvodi i heterolognu oplodnju pri kojoj se koriste vlastite spolne stanice jednog supružnika i darovane spolne stanice - ili spermija ili jajnih stanica. No, zakon zabranjuje da se istodobno za začeće jednog bračnog para koriste donirane i muške i ženske spolne stanice.

Kako bi se izbjegla trgovina spolnim stanicama, cijeli će postupak biti pod jakom kontrolom države i stručnjaka, a zabranjeno je preko interneta ili medija oglašavanje ili reklamiranje te traženje i nuđenje spolnih stanica.

Svaki bračni par prije zahvata imat će obavezno psihološko ili psihijatrijsko te pravno savjetovanje, a ustanove u kojima se provodi medicinska oplodnja morat će imati posebno povjerenstvo zaduženo za proceduru - od informiranja bračnih parova do komunikacije s Državnim registrom i Nacionalnim registrom za medicinsku oplodnju.

Zakon zabranjuje kloniranje te eksperimentiranje jajnim ili sjemenim stanicama, a za one koji se ogluše na tu zabranu predviđena je zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.

Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.