Marić je to rekao na konferenciji Zagrebačke županije "Pripreme općina, gradova, županija i njihovih korisnika za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj“, ustvrdivši da je strateški dio oko uvođenja eura "de facto" odrađen i još 12. srpnja predstoji formalna odluka Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) o ulasku Hrvatske u eurozonu s 1. siječnjem iduće godine. Međutim, nakon toga predstoji obaviti jako puno operativno-tehničkog posla, poručio je Marić, dodavši da je dobro da se na razini centralne države, ali isto tako i na lokalnoj, o toj temi govori te prolazi kroz sve detalje prilagodbe za uvođenje eura. "Želimo da taj cijeli proces i tranzicija prođe što je moguće bezbolnije i uspješnije", izjavio je Marić novinarima.
Po pitanju te prilagodbe, moguće je da će na razini središnje i lokalne države negdje doći i do dodatnih troškova, no nastojalo se sve unaprijed izračunati, odgovorio je Marić na novinarski upit, istaknuvši da su građani tu zaštićeni i da im samo uvođenje eura praktički neće donijeti nikakav trošak. Iznova je apostrofirao da kod građana postoji bojazan da će kod zamjene valuta doći do zaokruživanja cijena na više, no i napomenuo da trenutni inflatorni pritisci nemaju ikakve veze s procesom uvođenja eura. Zadaća je prevenirati sve dodatne potencijalne inflatorne pritiske koje bi taj proces mogao donijeti, pa je zato i Zakonom o euru predviđen cijeli niz mjera, poput dvojnog iskazivanja cijena, kao i angažmana udruga civilnog društva, a kako ne bi došlo do neopravdanog podizanja cijena, rekao je Marić. Izjavio je da kod jedne tako velike promjene nitko ne može sa sigurnošću reći da neće biti nekih dodatnih i nepredviđenih poteškoća, a kao jedan od osigurača za lakšu prilagodbu građana i gospodarstva na uvođenje eura, Marić je izdvojio i mogućnost gotovinskog plaćanja kunama i dva tjedna nakon što euro u Hrvatskoj i službeno bude uveden kao valuta. Također, napomenuo je da će po formalnoj odluci o ulasku u eurozonu krenuti i službena kampanja oko uvođenja eura, pri čemu je pohvalio takva događanja, jer cilj je doprijeti do svakog građanina. Ponovio je i brojne dugoročne koristi od uvođenja eura, pri čemu Hrvatska postaje 20. članica druge najveće monetarne unije u svijetu. "To dodatno reputacijski stvara priliku za naše poduzetnike koji rade na području eurozone, ali i šire", ocijenio je Marić.
O Zakonu o uvođenju eura, obvezama tijela javne vlasti, prilagodbi procesa subjekata opće države, kao i financijskom i računovodstvenom poslovanju u kontekstu uvođenja eura, okupljenima predavanja su održali predstavnici Ministarstva financija.
Ovaj tjedan će se sve znati po pitanju inicijative studenata
Na pitanje novinara o poreznoj reformi koju traži HUP, Marić je rekao da su uvijek otvoreni za komentare i prijedloge, a sukladno njima i mogućnostima, vidjet će kako koncipirati daljnje korake. Ocijenio je i da je sam prijedlog HUP-a "de facto" na tragu onog što je Vlada do sada radila, no i da je njihov predloženi reformski paket "dosta velik". Marić je rekao da ne želi ništa prejudicirati po pitanju daljnjih reformi, pojasnivši da su porezne izmjene uglavnom nastupale s početkom godine, no ove godine je zbog poznatih okolnosti učinjena iznimka i PDV na hranu je snižen s 1. travnjem. Inače, tu mjeru snižavanja PDV-a na hranu Vlada je "čuvala" kao jednu vrstu balansirajućeg efekta u slučaju da dođe do povećanja cijena zbog zaokruživanja kod uvođenja eura, napomenuo je ministar financija. Kada je riječ o inicijativi studentskih udruga da se studentima podigne porezni limit do kojeg roditeljima mogu biti porezna olakšica, Marić je rekao da će se ovaj tjedan ponovo sastati s predstavnicima studenata, a tada bi trebale biti poznate i sve informacije po tom pitanju.
