Ukupni troškovi popisa iznose gotovo 175 milijuna kuna i bit će osigurani u državnom proračunu. Prvi rezultati popisa bit će poznati do 30. lipnja iduće godine. Popisivat će se hrvatski i strani državljani te osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, bez obzira nalaze li se u vrijeme popisa u Hrvatskoj ili u inozemstvu. Popisom neće biti obuhvaćene osobe koje u Hrvatskoj imaju prebivalište, ali su odsutne dulje od jedne godine, kao ni oni koji imaju boravište kraće od jedne godine i ne namjeravaju dulje od toga ostati, te studenti koji studiraju u inozemstvu.
Donesen je Zakon o izboru članova u Europski parlament (EP) po kojemu će po ulasku Hrvatske u EU i hrvatski državljani moći birati svoje predstavnike u EP. U skladu s pristupnim ugovorom s EU i nakon njegova potpisivanja, Hrvatski sabor će između zastupnika imenovati promatrače u EP, razmjerno udjelu u sastavu Sabora. Status promatrača promijenit će im se u status punopravnih zastupnika s pravom glasa u trenutku kad se taj ugovor ratificira, do raspisivanja prvih izbora za EP 2014.
Pravo izbora za EP na temelju općega i jednakoga biračkog prava imaju svi hrvatski državljani s biračkim pravom, a mogu ih birati i državljani druge države članice EU-a s prebivalištem ili privremenim boravkom u Hrvatskoj, ako nadležnom tijelu podnesu zahtjev za upis u popis birača najkasnije 30 dana prije dana izbora. U EP zastupnici se biraju po razmjernoj zastupljenosti i preferencijalnim glasovanjem.
Preferencijalno glasovanje je novina, a znači da birači osim zaokruživanja liste mogu zaokružiti jednoga kandidata na listi kojemu daju prednost pred ostalim kandidatima, objasnio je Mlakar. Sabor je donio i zakon po kojemu će i državljani zemalja članica EU s prebivalištem ili privremenim boravištem u Hrvatskoj mogli birati i biti birani na lokalnim izborima u RH. To će pravo moći ostvariti po ulasku Hrvatske u EU, pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani, ako najkasnije 30 dana prije održavanja lokalnih izbora podnesu zahtjev za upis u popis birača prema mjestu prebivališta ili privremenog boravišta.
Izmijenjen je
Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, pa će se članovi nadzornih i upravnih odbora poduzeća u većinskom državnom vlasništvu ubuduće birati putem javnog natječaja. Sabor je izmijenio i
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, po kojemu će škole s manje od 150 učenika promijeniti status iz matičnih u područne škole.
Izmijenjen je i Državni pedagoški standard za predškolski odgoj te za osnovne i srednje škole, kojim se utvrđuje da bi matične osnovne škole ubuduće u pravilu morale imati najmanje 150 učenika, a optimalan broj učenika u razredu bit će od 20 do 28, dok bi srednja škola imala najmanje osam razrednih odjela i 150 učenika. Izmijenjen je i
Zakon o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj. Sabor je donio i s EU uskladio Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju. Riječ je o reformskom zakonu, po kojem će se 2011. zadnji put primjenjivati nacionalni sustav izravnih plaćanja, a od 2012. regionalni model jedinstvenih izravnih plaćanja (SPS model).
Donesen je i Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, kojim se uređuje pitanje titulara vlasništva nad tim površinama i otvara mogućnost investicijskog ulaganja te ostvaruje pravna sigurnost vlasništva. Izglasan je i novi Zakon o zaštiti od požara, koji uvodi niz novina u uređenju tog područja u sustavu prostornog uređenja i gradnje, a izmijenjen
Zakon o mjenici kojim se slijepoj osobi omogućuje da kao i svaka druga osoba potpiše mjenicu bez ovjere.
Sabor nije prihvatio izvješća Programskog vijeća i Ravnateljstva HRT-a, a potporu zastupnika dobila su izvješća o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka te o poslovanju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo. U drugo je čitanje upućen prijedlog novoga zakona o HRT-u, kao i izmjene tog zakona.
