Sjeme s poljoprivrednog gospodarstva iz skupine žitarica, uljarica i predivog bilja treba proći postupak dorade samo ako je ukupna površina na kojoj se proizvode te skupine bilja veća od sedam hektara, kazala je Vučković predstavljajući konačni tekst novog zakona o sjemenu i sadnom materijalu. „Praktički 90 posto hrvatskih poljoprivrednih gospodarstva ima površine ispod 10 hektara, dakle za male proizvođače, nisu uvedene obveze”, istaknula je. Osim toga, dodala je, poljoprivrednim proizvođačima koji koriste smjene za vlastite potrebe i ne stavljaju ga na tržište dorada je značajno olakšana.
Andreja Marić (SDP) upitala je zašto se se nije umjesto na sedam hektara išlo na 10 ili 15 hektara. Odredba o sedam hektara sporna je i Urši Raukar Gamulin (Klub zeleno -lijevog bloka). „Površine su određivane u razgovorima sa stručnom i znanstvenom zajednicom i udruženjima vodeći se činjenicom da se u Hrvatskoj primjenjuje pravilo troreda i da sedam hektara u praksi za gotovo 100 posto proizvođača znači najmanje 21 hektar”, odgovorila je ministrica.
Željko Lenart (Klub HSS-a i RF-a) upozorio je na često slabu kvalitetu i nedostatnu čistoću sjemena a što onda zahtijeva i veće količine sjemena u proizvodnji. U lancu proizvodnje sjemena treba biti odgovoran i proizvođač i dorađivač i dobavljač te osigurati veća prava poljoprivrednicima, smatra Lenart. Ružica Vukovac (Klub DP-a) upozorila je da će obveza dorade sjemena značiti za 57 tisuća gospodarstva koja se bave ratarskom proizvodnjom novi trošak, nove obveze i administrativne namete. "Jesmo li svjesni vremena u kojemu cijene repromaterijala idu gore zahvaljujući rastu cijene goriva pa nas nije sram uvoditi nove administrativne namete?" upitala je Vukovac.
