"Osvetnička pornografija je termin koji se uvriježio u javnosti i medijima, a riječ je o zlouporabi snimki spolno eksplicitnog sadržaja, odnosno o napadu na privatnost koji izaziva iznimno teške posljedice kod žrtve. Naš zakonodavac je to nedavno prepoznao i definirao u kaznenom zakonu uvođenjem novog kaznenog djela pod člankom 144a, što smatramo pozitivnim napretkom", ističe Dean Šarčević iz udruge B.a.B.e i koordinator projekta Surf and Sound.
Objašnjava i da, prema posljednjim izmjenama Kaznenog zakona koje su stupile na snagu lani u srpnju, počinitelju prijeti kazna do jedne godine zatvora ako je snimku učinio dostupnom jednoj osobi, a ako ju je učinio dostupnom većem broju osoba prijeti mu kazna i do tri godine zatvora. Napominje kako je upravo osvetnička pornografija (Revenge porn) najčešći oblik online nasilja prema ženama, međutim da treba imati u vidu i druge oblike on line nasilja koji su također zastupljeni, ali još uvijek nedovoljno prepoznati.
"Kroz projekt Surf and Sound od ožujka 2021. pokrenuli smo specijalizirano savjetovalište za žrtve online nasilja, a do sada imamo blizu 50 prijava nasilja od kojih se 68 posto odnosi na zlouporabu snimki spolno eksplicitnog sadržaja. Konkretno, dosad nam se 30 žena obratilo u vezi upravo tog oblika nasilja", kaže Šarčević.
Napominje i kako je to samo vrh ledenog brijega jer, prema istraživanjima, institucijama se prijavljuje samo četiri posto ukupnih slučajeva online nasilja. "Što se tiče broja prijava koje smo zaprimili, 64 posto žrtava nije prijavilo nasilje policiji i nije htjelo pokretati postupke radi procesuiranja počinitelja. Postoje mnogi razlozi za to, prvenstveno se radi o položaju u kojem se nalazi žrtva u širem ili užem kontekstu – obitelji ili šire okoline gdje je ona prvenstveno suočena s osudom i posramljivanjem okoline dok nasilnik ne trpi takvu društvenu štetu". Žrtve zbog toga, ističe Šarčević, nisu ohrabrene prijavljivati. No, naglašava da je i izmjenom Kaznenog zakona društvo jasno naznačilo tko je žrtva, a tko nasilnik te se vide i promjene u prepoznavanju i društvenom poimanju takvog oblika online nasilja.
Žrtve su sklonije prijaviti nasilje
''Primjećujemo sve manju društvenu osudu i posramljivanje žrtve iako i dalje trebamo raditi na osvještavanju. Žrtve su sklonije prijaviti nasilje, a i odgovor institucija – prvenstveno policije i Državnog odvjetništva je za pohvalu'', ističe Šarčević.
Dodaje i kako, osim pružanja svake pravne i psihološke pomoći žrtvama, prate i određen broj slučajeva osvetničke pornografije koji su postali predmetom sudskog postupka.
"Desetak slučajeva je na sudu, a od donošenja novog Kaznenog zakona kojim su za osvetničku pornografiju predviđene kazne i do tri godine zatvora, donijete su dvije presude koje još nisu javno objavljene'', kaže Šarčević.
Pomaka ima i u procesuiranju ostalih oblika online nasilja - primjerice u slučaju doxinga, stvaranju lažnog profila na kojima objavljuju osobne podatke žrtve uz najčešće i reklamiranje seksualnih usluga. Šarčević ističe i kako imaju saznanju o jednom takvom slučaju koji je sada na sudu gdje je počinitelj putem društvenih mreža čak četrdeset osoba doveo u takvu ili sličnu situaciju. U kontaktu smo s jednom od tih žrtava i pratimo taj slučaj, ističe Šarčević.
I u procesuiranju slučaja online seksualnog iznuđivanja - tzv. sextortiona ima pomaka. ''I tu su Policijska uprava zagrebačka i Državno odvjetništvo napravili veliki iskorak jer su dva slučaja procesuirala kao online silovanje, kvalificirajući isto kao spolnu radnju izjednačenu sa spolnim odnošajem. No, ti su slučajevi još u sudskom postupku'' ističe koordinator Surf and Sounda, projekta koji udruga B.a.B.e. provodi u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije, a sufinancira EU, Ured za udruge Vlade RH i Grad Zagreb.
''U okviru tog projekta sustavno se bavimo suzbijanjem online nasilja prema ženama i stvorili smo nove alate za informiranje žrtva i podršku u prijavi nasilja. Pored telefonskog (01 4663 666) i osobnog savjetovanja u udruzi B.a.B.e. stvorili smo Neon – babe.hr/ne-online-nasilju (Ne online nasilju) platformu za podršku žrtvama nasilja te putem nje mogu prijaviti nasilje i stupiti u kontakt s našim stručnjacima i dobiti svu potrebnu pomoć''.
Dodaje i da je u slučaju online nasilja ogromna društvena stigma prema žrtvama. Sve žrtve objave snimki eksplicitno spolnog sadržaja, koje su nam se obratile za pomoć, navele su da pomišljaju i na suicid. To govori o težini traume, problema i psiholoških posljedica žrtve. U nekim slučajevima, nažalost, neke su žrtve počinile suicid. Poznati su neki takvi slučajevi u državama EU, zaključuje koordinator projekta Surf and sound.
Zlostavljači osobe s poremećajima ličnosti
S druge strane, stručnjaci su i razradili profil počinitelja takvog oblika nasilja ističući da su zlostavljači osobe s poremećajima ličnosti.
''Uobičajeni psihološki profil je psihopatska struktura, najčešće narcistički poremećaj ličnosti. Ovaj poremećaj karakterističan je za manipulativne osobe koje iskazuju emocionalne poremećaje - nedostatak emocija. Često su to osobe koje su bile zlostavljane tijekom odrastanja, razvile su obrane da ne polude, ali su naučile od svojih zlostavljača kako zlostavljati druge. Oni nisu sposobni ostvariti normalne socijalne kontakte pa tako ni emocionalne veze, ne vole, već posjeduju", kazala je Jasminka Horvatić, klinički psiholog.
Zakonske kazne za online nasilje prema ženama komentirali su, pak, pravni stručnjaci. Kazneno djelo zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja čini onaj tko zlouporabi odnos povjerenja i bez pristanka snimane osobe učini dostupnim trećoj osobi snimku spolno eksplicitnog sadržaja, koja je snimljena uz pristanak žrtve za osobnu uporabu. Kazna koja je predviđena za ovaj oblik kaznenog djela je kazna zatvora do jedne godine. Strože će, međutim biti kažnjen onaj tko ovo kazneno djelo počini putem računalnog sustava ili mreže zbog čega je snimka postala dostupna većem broju osoba, ističe odvjetnica Ines Bojić.
''Kaznenom progonu podliježe i objavljivanje snimki koje su nastale korištenjem umjetne inteligencije, izradom virtualnih eksplicitnih slika ili snimki ili preinakom pravih snimki. Što se tiče drugih država EU, neke od njih su inkriminirale ovakve radnje, a na vidiku je i EU direktiva koja će u budućnosti od država članica tražiti ujednačen pristup suzbijanju ovog oblika nasilja", zaključuje odvjetnica Bojić.
Projekt radionica Surf and Sound ostvaren je u suradnji s Agencijom za elektroničke medije, a dosad su održane radionice u Zagrebu i Vinkovcima.
"Planirano je još održavanje radionica u Splitu, Zadru i Puli. Pored radionica provest ćemo i medijsku kampanju s TV i radijskim spotom, kao i bilbordima, kojima želimo dodatno senzibilitet javnost o problemu online nasilja, ali i ohrabriti žene koje su pretrpjele neki oblik nasilja, posebno online nasilja da nasilnike prijavljuju nadležnim institucijama", ističe Vanja Gavran, član Vijeća za elektroničke medije.
Zaključno, riječ je zasad isključivo o projektu posvećenom ženama žrtvama online nasilja. Naime, savjetovalištu udruge B.a.B.e još se nije obratio muškarac žrtva osvetničke pornografije. "No, to ne znači da takav slučaj i ne postoji", zaključuje Šarčević. Piše: Miroslav Edvin Habek
