U veljači ove godine prijedlog zakona Mosta o ukidanju obveznih članarina u HGK u Saboru nije dobio podršku većine saborskih zastupnika, ali je usvojen zaključak klubova vladajuće većine kojim se zadužuje Vlada da izradi prijedlog reforme HGK najkasnije do 15. srpnja u cilju daljnjeg rasterećenja hrvatskih gospodarstvenika.
Premijer Andrej Plenković početkom svibnja najavio je izmjene Zakona o HGK, kojima će se mali poduzetnici osloboditi plaćanja članarine. "Došlo bi do smanjenja prihoda HGK za nešto više od 60-tak milijuna kuna i taj bi se prihod nadomjestio bilo aktivnostima koje bi na tržištu pružao HGK ili sredstvima iz proračuna pojedinih resora na koje se aktivnosti komore naslanjaju s obzirom na neke njezine javne ovlasti. To bi naravno podrazumijevalo i određenu racionalizaciju broja zaposlenih u sustavu HGK", kazao je tada premijer. Na upit što će racionalizacija značiti za zaposlenike HGK, kojih sada ima oko 500-njak, Plenković je bio rekao da to znači sigurno "toliko manji prihodi, izgledno i manji broj zaposlenika", no da ne može precizirati o kojem broju se radi.
Postojeći zakon o HGK na snazi je od 1991., a kako se ističe u obrazloženju prijedloga, jasno je da protekli period od 30 godina iziskuje određene promjene u sustavu i prilagođavanje novim trendovima u gospodarstvu.Prema postojećem zakonu većina članica, njih 96,7 posto, plaća članarinu u visini od 42 kune mjesečno, za što ima pravo na neograničeno korištenje većine usluga – baze podataka, pravne informacije, logističke, lobističke, marketinške usluge, traženje partnera na inozemnim tržištima, organizaciju poslovnih susreta, konzultantske usluge za projekte financiranja iz EU fondova te web portal Digitalna komora. Uz to, Komora obavlja i brojne javne ovlasti prenesenih posebnim propisima.
Prijedlog novog zakona propisuje primjenu modela utvrđivanja članarine prema kojem su članovi razvrstani u tri skupine. Prva skupina obuhvaća članove Komore koji ne prelaze dva od tri kriterija i to da im ukupna aktivna ne prelazi 7,5 milijuna kuna, ukupni godišnji prihodi 15 milijuna kuna, a broj zaposlenika 50. U drugu skupinu ulaze članovi Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz prve skupine, ali ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija: da im ukupna aktiva ne prelazi 30 milijuna kuna, ukupni prihodi 60 milijuna, a broj zaposlenih 250. Treća skupina obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od tri kriterija iz druge skupine.
Kako se navodi u prijedlogu zakona, članovi Komore iz prve skupine oslobađaju se plaćanja članarine, odnosno mogu, ovisno o izraženoj volji, plaćati članarinu, dok članovi druge i treće skupine ostaju u režinu obveznog plaćanja članarine. Visinu članarine za svaku pojedinu skupinu članova Komore određuje svake godine Skupština Komore posebnom odlukom.U obrazloženju se navodi i da je donošenje novog zakonskog okvira u funkciji povećanja angažmana, proaktivnosti i kvalitete Komore te njene transformacije u učinkovit i efikasan servis okrenut gospodarstvenicima.
Poduzetnicima je potrebno osigurati što bolju i pravedniju poziciju, u svrhu čega treba izvršiti reformu postojećeg sustava kojim određeni dio članova, nije zadovoljan jer obvezno članstvo uvjetovano plaćanjem članarina, doživljavaju kao dodatni parafiskalni namet, ističe se između ostalog u obrazloženju. Za provedbu ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu. Prijedlog zakona u javnoj je raspravi do 17. srpnja.
