Razine stakleničkih plinova u atmosferi već su dovoljno visoke da uzrokuju klimatske probleme i idućih desetljeća, ako ne i stoljeća, upozorili su znanstvenici u izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). Oni tvrde kako će se trenutne pojave poput toplinskih valova, moćnih uragana i drugih vremenskih ekstrema samo pogoršati.
Izvješće IPCC-a objavljeno je samo tri mjeseca prije velike UN-ove konferencije na temu klimatskih promjena koja će se održati u Glasgowu. Države bi se na tom skupu trebale donijeti nove ambiciozne planove o borbi protiv klimatskih promjena. Temeljeno na više od 14 tisuća znanstvenih studija, izvješće daje dosad najopsežniju i najdetaljniju sliku kako klimatske promjene mijenjaju prirodu i što će uslijediti. Ako ne dođe do brze reakcije na velikoj skali kako bi se smanjile emisije štetnih plinova, upozoravaju znanstvenici, prosječna globalna temperatura će vrlo vjerojatno narasti za 1,5 stupnjeva u idućih 20 godina. Dosadašnje odluke država o smanjivanju emisija nisu bile dovoljne za smanjivanje razina stakleničkih plinova u atmosferi.
Nepovratna promjena
Emisije koje su „nedvosmisleno uzrokovane ljudskim aktivnostima“ su povisile današnje prosječne temperature za 1,1 stupanj više od predindustrijskog prosjeka, a mogle bi narasti za još pola stupnja ako se ne smanji zagađenje atmosfere, stoji u izvješću.
Znanstvenici upozoravaju da bi rast temperature viši od 1,5 stupnjeva mogao pokrenuti nepovratne promjene klimatskih uvjeta s katastrofalnim posljedicama za čovječanstvo. Svaki dodatni rast od pola stupnja pojačat će intenzitet i učestalost toplinskih valova, jakih kiša i suša. „Imamo sve dokaze koji nam trebaju da vidimo da smo u klimatskoj krizi“, rekla je trostruka koautorica IPCC-jevog izvješća Sonia Seneviratne, stručnjakinja za klimu sa sveučilišta ETH u Zuerichu koja sumnja da će sudjelovati u izradi i četvrtog izvješća. „Donositelji odluka imaju dovoljno informacija. Možete se zapitati: Je li vrijedno vremena znanstvenika ako se ništa ne poduzima?“, rekla je.
Već je rast od 1,1 stupnja uzrokovao katastrofalne vremenske neprilike. Samo ove godine toplinski valovi odnijeli su stotine života i oborili niz rekorda diljem svijeta. Šumski požari potaknuti vrućinom i sušama gutaju čitave gradove na zapadu SAD-a, oslobađaju rekordne razine plinova iz sibirskih šuma i tjeraju Grke da bježe iz svojih domova trajektima. „Svako upozorenje je važno“, rekao je koautor izvješća Ed Hawkins, znanstvenik sa sveučilišta u Readingu u Velikoj Britaniji. „Posljedice će biti sve gore i gore sa zatopljenjem“. Ledeni pokrov Grenlanda gotovo će se sigurno nastaviti topiti, a oceani zagrijavati, zbog čega će rasti i razina mora. Te je promjene nemoguće zaustaviti, piše Reuters, pa je najbolje što svijet može učiniti je usporiti ih kako bi se države stigle pripremiti na njih.
Još imamo odluka za donijeti
Izvješće upozorava kako čovječanstvo ima sve manje vremena i za usporavanje već pokrenutih klimatskih promjena. Ako čovječanstvo drastično smanji emisije u idućem desetljeću, prosječna temperatura i dalje bi mogla narasti za 1,5 stupnjeva do 2040. i potencijalno za 1,6 do 2060., prije no što će se stabilizirati. Ako čovječanstvo ne djeluje na vrijeme, temperatura bi do 2060. mogla narasti za 2, a do kraja stoljeća za 2,7 stupnjeva. Zemlja nije bila toliko topla od pliocena, prije oko 4 milijuna godina, kad su oceani bili 25 metara viši nego danas. „Već smo promijenili naš planet, a s nekima od tih promjena morat ćemo živjeti u idućim stoljećima i tisućljećima“, rekao je Joeri Rogelj, još jedan koautor studije, znanstvenik s londonskog Imperial Collegea. Aktualno pitanje je, kazao je Rogelj, koliko još nepovratnih promjena možemo izbjeći: „I dalje imamo odluke za donijeti".
Složne reakcije na izvješće: potrebne hitne mjere
Britanski premijer Boris Johnson rekao je da je "jasno da će iduće desetljeće biti ključno za osiguranje budućnosti našeg planeta". "Znamo što je potrebno učiniti za ograničenje globalnog zatopljenja - poslati ugljen u povijest, prijeći na čiste izvore energije, zaštititi okoliš i osigurati klimatsko financiranje zemalja na prvoj liniji", istaknuo je britanski premijer.
Na hitno djelovanje pozvao je i američki posebni izaslanik za klimu John Kerry. "Kako navodi IPCC, utjecaji klimatske krize od ekstremnih vrućina, požara do intenzivnih padalina i poplava, samo će se nastaviti pojačavati ako ne izaberemo novi smjer za sebe i generacije koje dolaze", rekao je Kerry. Pozvao je sva najveća gospodarstva da se "obvežu na agresivnu klimatsku akciju u ovom kritičnom desetljeću".
"Veliki emiteri moraju uzeti u obzir štetu koju je nanijela industrija fosilnih goriva, znajući da će svaka tona ugljika i svaki dolar potrošen na fosilna goriva imati negativan utjecaj...", rekla je Diann Black-Layne, veleposlanica Antigve i Barbude i vodeća klimatska pregovaračica za Savez malih otočnih država. Mohamed Nasheed, veleposlanik Klimatskog ranjivog foruma 48 zemalja i bivši predsjednik Maldiva, upozorio je da "naši ljudi umiru u ugroženim zemljama u razvoju zbog sagorijevanja fosilnih goriva za potrošnju i ekonomskog rasta bogatih zemalja". "Plaćamo našim životima za ugljik koji je netko drugi emitirao. Uskoro ćemo poduzeti mjere da odgovorimo na ovu nepravdu koju ne možemo prihvatiti", rekao je Nasheed.
Nužne hitne i radikalne akcije
Friederike Otto, autorica IPCC-a i znanstvenica s Instituta za okolišne promjene na Oxfordu, rekla je da "postoje stvari koje se mogu spriječiti ako se bude pridržavalo ciljeva, ali mnoge promjene su već tu". Helene Hewitt, još jedna autorica IPCC-a i voditeljica skupine Ocean Modelling, upozorila je da su "prethodna izvješća možda su malo podcjenjivala trend topljenja arktičkog leda u prošlosti, ali sada više dokaza ukazuje na to da bi do 2050. u jednom od scenarija praktički mogli vidjeti Arktik bez leda". "Iako ovo izvješće naglašava hitnu potrebu za klimatskim akcijama, prethodna izvješća IPCC -a i bezbroj drugih studija, kao i naše iskustvo, već su nam dali više nego dovoljno dokaza da znamo da smo usred krize koju nam je velikim dijelom donijela industrija fosilnih goriva i njihovi politički saveznici", upozorila je klimatska znanstvenica Kristina Dahl iz Unije zabrinutih znanstvenika.
Kaisa Kosonen, viša politička savjetnica za klimu i energiju u Greenpeaceu, poručila je da s ovim izvješćem treba ići na sudove. "Jačanjem znanstvenih dokaza između emisije ljudi i ekstremnih vremenskih uvjeta, IPCC je osigurao nova, moćna sredstva da svi svugdje drže industriju fosilnih goriva i vlade izravno odgovornima za klimatsku krizu", rekla je Kosonen. Wai-Shin Chan, voditelj istraživanja ESG-a (zaštite okoliša, društva i upravljanja) u HSBC-u, navodi da je "znanost kristalno jasna, ali odgovor nije". "Investitori moraju iskoristiti svoj utjecaj da potaknu političare na hrabro smanjenje emisija kako bi se ograničile najteže posljedice klimatskih promjena", dodao je.
