U saborskoj proceduri nalazi se Prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti kojim Vlada RH planira Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ podići na razinu sveučilišta. Ono se osniva kao javna ustanova, ustrojeno kao i ostala javna sveučilišta u Hrvatskoj te će se na njega primjenjivati Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Sveučilište će imati određene specifičnosti te će se na njega primjenjivati i zakoni s područja obrane, uz poštivanje ustavne odredbe o autonomiji sveučilišta, ali se, kako je određeno čl. 1. st. 4. prijedloga neće primjenjivati odredbe Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09.), a kojima je reguliran postupak inicijalne akreditacije.
Međutim, kako je određeno u čl. 28. st. 4., ministar nadležan za visoko obrazovanje, pokrenuti će, u roku od šest mjeseci, postupak reakreditacije Sveučilišta u skladu s čl. 22. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
Trenutno se na vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ provodi sedam sveučilišnih studijskih programa u suradnji s OSRH i Sveučilištima u Zagrebu i Splitu, a u sklopu kojih se provodi izobrazba pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, ali i pripadnika oružanih snaga drugih zemalja.
Obrazovanje na Sveučilištu obrane i sigurnosti provodit će se za radna mjesta u okviru obrambenoga sustava, ali i sustava domovinske sigurnosti.
Postojeći studijski programi vojnog inženjerstva, vojnog upravljanja i vojnog pomorstva, pokrivaju sve grane HV-a, međutim zbog obrazovanja osoba iz sustava Domovinske sigurnosti, sveučilište će, u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, izvoditi i sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij – domovinska sigurnost, te će time sustav domovinske sigurnosti dobiti snažniju obrazovnu potporu i, u konačnosti, educirani kadar.
Osim unaprjeđenja sustava obrazovanja, Sveučilište će omogućiti razvoj znanstveno-nastavnog osoblja za interdisciplinarno područje znanosti u polju vojno-obrambenih i sigurnosno-obavještajnih znanosti i umijeća.
Člankom 7. Prijedloga određeno je da su Tijela Sveučilišta rektor, Sveučilišni Savjet i Senat. Rektor je čelnik tijela kojeg bira Senat uz suglasnost Sveučilišnog savjeta iz redova znanstvenika koji imaju iskustva u obrambenom sustavu.
Potrebno je napomenuti kako nije poznato iz kojeg razloga na mjesto rektora ne može biti izabrana osoba i iz sigurnosnog sustava RH. Moguće je da se tu radi o propustu Zakonodavca koji će biti ispravljen u daljnjoj parlamentarnoj proceduri.
Prevladavajuće je mišljenje da će se transformiranjem vojnog učilišta u sveučilište stvoriti visoko obrazovna, ali i znanstveno-istraživačka ustanova koja će dugoročno obrazovati kadar potreban obrambenom sustavu i sustavu domovinske sigurnosti.
Obrazovanje budućih časnika, domaćih i stranih, ali i zaposlenika u drugim državnim tijelima čiji su poslovi i nadležnosti povezani s domovinskom sigurnosti, kako je navedeno, počiva na dva strateška dokumenta, na Strategiji nacionalne sigurnosti iz 2017. i na Dugoročnom planu razvoja oružanih snaga za razdoblje od 2015. do 2024., a koji je donesen u prosincu 2014. godine.
Prema navedenom Dugoročnom planu razvoja visoko vojno obrazovanje transformirati će se u tri faze:
Promjenom statusa vojno učilište dobiva mogućnost povećanja studijskih programa, obrazovanja osoba izvan obrambenog sustava, proširenje djelovanja na područje sigurnosno-obavještajnih znanosti, boljeg povezivanja s drugim obrazovnim ustanovama u zemlji i inozemstvu te mogućnost apliciranja za fondove Europske Unije. Također, novo osnovano Sveučilište moći će uz studije za potrebe obrambenog sustava i sustava domovinske sigurnosti izvoditi i programe cjeloživotnog obrazovanja.
Prema navedenom prijedlogu, za ustroj i rad Sveučilišta nisu potrebna dodatna financijska sredstva, već će biti dostatna ona koja su već određena za Hrvatsko vojno učilište.
Financijska sredstva za rad sveučilišta osiguravaju se u Državnom proračunu RH na razini Ministarstva obrane, a koje će ujedno i obavljati prava i dužnosti osnivača – Republike Hrvatske.
Neven Brkić, dipl. iur.
