Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu
Zakonom o državnom odvjetništvu ("Narodne novine" br. 67/18.) uređuje se ustrojstvo i nadležnost državnih odvjetništava, unutarnje ustrojstvo državnih odvjetništava, ovlasti, prava i dužnosti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, obavljanje poslova pravosudne uprave i državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima, ovlasti državnoodvjetničkih savjetnika, čuvanje službene tajne, osiguranje sredstava za rad državnih odvjetništava te druga pitanja važna za njihov rad.
Potreba zakonodavca za novim zakonskim izmjenama u tom području prvenstveno proizlazi radi
preciziranja odredbi o imenovanju Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, propisivanja posebnog načina provedbe postupka obnavljanja temeljne sigurnosne provjere državnoodvjetničkih dužnosnika, unaprjeđenja sustava njihovog obveznog stručnog usavršavanja, ali i uređenja pojedinih pitanja koja se odnose na državne službenike zaposlene u državnom odvjetništvu.
Kao prvo, preciziraju se odredbe koje se odnose na postupak imenovanja Glavnog državnog odvjetnika RH. Sukladno tome, pravodobne i potpune prijave kandidata koji ispunjavaju uvjete za Glavnog državnog odvjetnika RH, Državnoodvjetničko vijeće dostavit će Vladi RH, koja će o svim kandidatima u roku od osam dana zatražiti mišljenje od nadležnog odbora Hrvatskog sabora. Ako Vlada RH u roku od 15 dana od dana zaprimanja mišljenja niti jednog od kandidata ne predloži za Glavnog državnog odvjetnika RH, tada će Državnoodvjetničko vijeće poništiti javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokrenuti postupak imenovanja Glavnog državnog odvjetnika RH, objavom javnog poziva.
Posebno će se definirati pravosudna inspekcija i ovlastiti ministar nadležan za poslove pravosuđa da pravilnikom propiše postupak izbora pravosudnih inspektora te način provedbe inspekcijskih nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima.
Naime, pravosudna inspekcija ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa obavljat će poslove inspekcijskog nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova državnoodvjetničke uprave, s tim da će pravosudni inspekcijski nadzor obavljati državni službenici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa raspoređeni na radna mjesta inspektora, viših inspektora i viših inspektora - specijalista. Ujedno se propisuju i uvjeti za ta radna mjesta, prema kojima će inspektor moći biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima. Viši inspektor moći će biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima. Dok će viši inspektor – specijalist moći biti osoba koja ispunjava uvjete za višeg inspektora, ima istaknute rezultate u području od značaja za rad državnog tijela i prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za službeničke odnose.
Treba naglasiti da će navedeni poslovi biti utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada.
No, poslove pravosudne inspekcije moći će privremeno obavljati i državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika koji ispunjavaju uvjete za zamjenika županijskog državnog odvjetnika i imaju iskustvo u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave.
Propisat će se provedba periodične temeljne sigurnosne provjere zamjenika državnih odvjetnika, budući da je ona neodvojivo vezana uz pretpostavke za uredno obnašanje državnoodvjetničke dužnosti. Naime, državni odvjetnik dužan će biti za svakog zamjenika državnog odvjetnika podnijeti zahtjev za obnavljanje provedene temeljne sigurnosne provjere svakih pet godina, računajući od dana stupanja na dužnost zamjenika državnog odvjetnika. Zahtjev će se podnositi nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, s tim da će se izvješće o provedenoj sigurnosnoj provjeri dostavljati Glavnom državnom odvjetniku RH.
Konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka na temelju dostavljenog izvješća donosit će povjerenstvo od pet zamjenika Glavnog državnog odvjetnika RH kojeg će imenovati Kolegij Državnog odvjetništva RH.
O utvrđenom postojanju sigurnosnih zapreka Glavni državni odvjetnik RH obavještava državnog odvjetnika u kojem zamjenik obnaša državnoodvjetničku dužnost, državnog odvjetnika neposredno višeg državnog odvjetništva i ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
S ciljem usklađivanja Zakona o državnom odvjetništvu s odredbama Zakona o državnim službenicima o državnom ispitu, uvest će se obveza polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima radi provjere posebnih znanja i vještina potrebnih za uspješno obavljanje poslova radnih mjesta u tim tijelima. Posebni stručni ispit organizirat će i provoditi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
Prema tome, državni službenik zaposlen u državnom odvjetništvu dužan će biti položiti posebni stručni ispit za službenike u pravosudnim tijelima za radno mjesto na koje je raspoređen najkasnije u roku od šest mjeseci od dana polaganja državnog ispita. Treba istaknuti da posebni stručni ispit nije dužan polagati službenik koji ima položen pravosudni ispit.
Za nepolaganje stručnog ispita predviđene su i odgovarajuće sankcije, odnosno službeniku će prestati državna služba po sili zakona ako ne položi posebni stručni ispit u propisanom roku, istekom roka u kojem je bio obvezan položiti posebni stručni ispit.
U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta te drugog opravdanog razloga, rok za polaganje posebnog stručnog ispita produžit će se na zahtjev službenika za onoliko vremena koliko je trajala privremena nesposobnost za rad, rodiljni ili roditeljski dopust ili drugi opravdani razlozi. Zahtjev za produženje roka za polaganje posebnog stručnog ispita, službenik će moći podnijeti čelniku tijela najkasnije do isteka roka za polaganje ispita, a o zahtjevu se odlučuje posebnim rješenjem.
Općinska državna odvjetništva s 15 ili više zamjenika državnog odvjetnika i viša državna odvjetništva imat će ravnatelje državnoodvjetničke uprave. Za ravnatelja državnoodvjetničke uprave moći će biti primljena osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravne, upravne ili ekonomske struke i najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.
Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava
Zakonom o područjima i sjedištima državnih odvjetništava ("Narodne novine" br. 67/18.) ustanovljavaju se županijska i općinska državna odvjetništva te se određuju područja njihove nadležnosti i sjedišta u kojima će djelovati.
Namjera zakonodavca za promjenama u ovom području prvenstveno proizlazi radi potrebe reorganizacije općinskih državnih odvjetništava na području Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, s obzirom na to da ustroj državnih odvjetništava na određenom području redovno prati ustroj sudova pred kojima državna odvjetništva postupaju.
Sukladno tome, izvršit će se reorganizacija mreže općinskih državnih odvjetništava na području nadležnosti Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, i to na način da se razdvajanjem Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu ustanovljuju Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu za postupanje pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, Općinskim radnim sudom u Zagrebu i Općinskim sudom u Sesvetama u odnosu na građanske predmete te Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu za postupanje pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu, Općinskim prekršajnim sudom u Zagrebu i Općinskim sudom u Sesvetama u odnosu na kaznene i prekršajne predmete.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima
Potreba zakonodavca za novim zakonskim izmjenama u ovom području proizlazi iz nekoliko razloga od kojih ističemo sljedeće; revidiranje normativnog okvira stalnih sudskih vještaka, procjenitelja i tumača, revidiranje normativnog okvira koji se odnosi na osiguranje pravosudnih tijela, odredaba o ravnateljima sudske uprave, posebnog propisivanja da će u slučaju prestanka obnašanja dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Državno sudbeno vijeće ovlastiti suca toga suda koji će do izbora predsjednika Vrhovnog suda RH obavljati poslove sudske uprave, uvođenja obveze polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u sudovima, preciziranja ovlasti Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, propisivanja obveznog osnivanja specijaliziranih sudskih odjela u općinskim sudovima u sjedištima županijskih sudova za postupanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi, preciziranja postupka izbora predsjednika Vrhovnog suda RH, propisivanja provedbe periodične temeljne sigurnosne provjere svih sudaca, te revidiranja uvjeta za obavljanje poslova pravosudne inspekcije.
U općinskim sudovima utvrđenima zakonom osnivat će se specijalizirani sudski odjeli za postupanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi. Pri određivanju sudaca za rad na tim predmetima, predsjednik suda morat će voditi računa da suci koji se raspoređuju na rad na tim predmetima imaju izraženu sklonost za odgoj, potrebe i probitke djece, vladaju osnovnim znanjima iz područja socijalne pedagogije, psihologije mladih i socijalnog rada za mlade osobe te redovno pohađaju stručno usavršavanje iz tih područja. Suce će na vrijeme od pet godina iz reda sudaca tih sudova postavljati predsjednik Vrhovnog suda RH. Nakon isteka tog roka, sudac će moći biti ponovno postavljen za suca za postupanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi.
Uvažavajući pravna shvaćanja Ustavnog suda Republike Hrvatske od 23. ožujka 2021. godine, precizirat će se pravila o postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda RH. Sukladno tome, pravodobne i potpune prijave kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor predsjednika Vrhovnog suda RH Državno sudbeno vijeće dostavit će Predsjedniku RH koji će o svim kandidatima u roku od osam dana zatražiti mišljenje od Opće sjednice Vrhovnog suda RH i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Ako Predsjednik RH u roku od 15 dana od dana zaprimanja posljednjeg zaprimljenog mišljenja nijednog od kandidata ne predloži za predsjednika Vrhovnog suda RH odnosno ako u Hrvatskom saboru predloženi kandidat za predsjednika Vrhovnog suda RH ne bude izabran, tada će Državno sudbeno vijeće poništiti javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokrenuti postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda RH, objavom javnog poziva.
Detaljnije će se propisati uvjeti za imenovanje stalnih sudskih tumača, privremenu zabranu obavljanja poslova te njihovo razrješenje.
Naime, stalnom sudskom tumaču privremeno će se zabraniti obavljanje poslova stalnog sudskog tumača u sljedećim slučajevima:
- ako bez opravdanog razloga ne preuzima dodijeljene poslove
- ako bez opravdanog razloga nije dovršio povjereni posao po nalogu pravosudnog tijela
- ako se neprimjereno odnosi prema zaposlenicima pravosudnih tijela ili strankama
- protiv njega se pokrene kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti, osim zbog kaznenog djela počinjenog iz nehaja
Privremena zabrana izricat će se u trajanju od tri mjeseca do godinu dana, dok će se u slučaju kada se pokreće kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti izricati do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka.
Stalni sudski tumač razriješit će se u sljedećim slučajevima:
– ako to sam zatraži
– ako se utvrdi da nisu postojali odnosno da su prestali postojati uvjeti na temelju kojih je imenovan
– na temelju pravomoćne odluke nadležnog tijela bude proglašen nesposobnim za obavljanje djelatnosti
– na temelju pravomoćne sudske odluke bude mu oduzeta poslovna sposobnost
– ako mu je izrečena pravomoćna presuda za kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti, osim za kazneno djelo počinjeno iz nehaja
– nesavjesno ili neuredno obavlja povjerene mu poslove
– ne dostavi dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog tumača
– ako povrijedi odredbe Zakona o čuvanju tajnosti podataka
– ako obavlja poslove stalnog sudskog tumača i nakon izvršnosti rješenja o privremenoj zabrani obavljanja poslova stalnog sudskog tumača
Stalne sudske tumače imenuje i razrješava te o njihovim drugim pravima i dužnostima odlučuje ministar nadležan za poslove pravosuđa. U postupku imenovanja potrebno će biti zatražiti prethodno mišljenje predsjednika nadležnog županijskog suda.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom postupak imenovanja i razrješenja stalnih sudskih tumača, njihova prava i dužnosti te visinu nagrade i naknade troškova za njihov rad.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o područjima i sjedištima sudova
Zakonom o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" br. 67/18.) ustanovljavaju se županijski, općinski, trgovački i upravni sudovi te se određuju područja njihove nadležnosti i sjedišta u kojima će djelovati.
Potreba zakonodavca za novim zakonskim izmjenama u ovom području proizlazi radi potrebe osiguranja učinkovitije obiteljskopravne zaštite, a naročito zaštite djece, u građanskoj grani sudovanja te izmjene nadležnosti županijskih sudova za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u građanskim predmetima.
S obzirom na to da obiteljskopravna zaštita mora biti dostupna svim građanima, potrebno je bilo iznaći odgovarajuće zakonsko rješenje kako bi se istovremeno osigurala dostupnost i učinkovitost te zaštite. Stoga će se obiteljskopravna zaštita osiguravati na svakom pravosudnom području, odnosno području nadležnosti svakog županijskog suda. Prema tome, općinski sudovi u sjedištima županijskih sudova i Općinski sud u Novom Zagrebu bit će nadležni za postupanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi za područje svakog pojedinog županijskog suda.
Utvrđuje se nadležnost svih županijskih sudova za rješavanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u građanskim predmetima.
Također, utvrđuje se stvarna nadležnost trgovačkih sudova za rješavanje sporova koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama i na sporove na koje se primjenjuje plovidbeno pravo; zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zračno plovidbeno pravo; zaštitu i uporabu industrijskog vlasništva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, na zaštitu i uporabu izuma i tehničkih unapređenja, te tvrtke. U odnosu na važeći Zakon o područjima i sjedištima sudova prema kojem predmete koji se odnose na brodove i zrakoplove te plovidbeno i zračno plovidbeno pravo za područje nadležnosti Trgovačkog suda u Dubrovniku rješava Trgovački sud u Splitu, novim zakonskim izmjenama ti predmeti stavljaju se u nadležnost Trgovačkog suda u Dubrovniku.
Bernard Iljazović
