Novine koje je donio Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika

Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika ("Narodne novine" br. 10/99., 25/00., 1/01., 30/01., 59/01., 114/01., 116/01., 64/02., 153/02., 154/02., 17/04., 8/06., 142/06., 34/07., 134/07., 146/08., 155/08., 39/09., 155/09., 14/11., 154/11., 12/12., 143/12., 100/14., 147/14., 120/16., 16/19.) koji uređuje plaće i druga materijalna prava sudaca i državnih odvjetnika te zamjenika državnih odvjetnika kroz godine je pretrpio značajne promjene.

Korjenita promjena dogodila se 2014. kada je Ustavni sud Republike Hrvatske odlučio¹ da plaće pravosudnih dužnosnika moraju biti uređene zakonom, za razliku od dotadašnjeg režima kada je osnovica plaće pravosudnih dužnosnika bila propisana odlukama Vlade Republike Hrvatske. Tako je Odlukom o visini osnovice za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2009. („Narodne novine“ broj 40/09.) osnovica iznosila 4873,83, dok je Odlukom o visini osnovice za obračun plaća sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2013. smanjena za 3 % na 4727,615 kuna, a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2014. smanjena je za dodatnih 6 % na iznos od 4443,958 kuna. Izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iz 2019. („Narodne novine“ broj 16/19.) provedeno je povećanje osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika u visini od 6 % na 4710.595 kuna koja osnovica vrijedi i danas do dana stupanja na snagu ovih izmjena.

Motivacija za posljednju novelu ovoga Zakona bila je povećanje plaće prvostupanjskim pravosudnim dužnosnicima (sucima i zamjenicima državnih odvjetnika) kao najnižoj razini u pravosudnom sustavu koji su dugi niz godina etiketirani kao ''najopterećenija i najpotplaćenija'', ali i najbrojnija skupina pravosudnih dužnosnika.

Zakon je izglasan u hitnom postupku iz razloga brojnosti provedenih pravosudnih reformi koje su rezultirale povećanjem radnog opterećenja pravosudnih dužnosnika, kontinuiranim povećanjem učinkovitosti pravosudnog sustava te potrebe daljnjeg smanjenja broja neriješenih predmeta i kraćeg trajanja sudskih postupaka, a kako bi se žurnom intervencijom u plaće pravosudnih dužnosnika poboljšao njihov materijalni položaj.²

Pregled izmjena

Ponajprije člankom 1. ZID ZPSDPD-a izmijenjen je i preciziran naziv ovoga Zakona, budući da se njime, osim plaća kao dosada, uređuju i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika, odnosno sudaca i državnih odvjetnika. Stoga novi naziv Zakona glasi: ,,Zakon o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika.''

Slijedom gornjeg, člankom 2. ZID ZPSDPD-a izmijenjen je djelokrug koji se uređuje ovim Zakonom na način da su osim plaća, obuhvaćena i druga materijalna prava predsjednika i sudaca svih sudova te državnih odvjetnika i njihovih zamjenika (članak 1. Zakona) Osim toga, dopunjen je taksativno navedeni niz dužnosnika koji se smatraju pravosudnim dužnosnicima u smislu ovoga Zakona način da su tu uvršteni i suci i predsjednik Visokog kaznenog suda Republike koji je s radom počeo 1. siječnja 2021. godine, dok su izbrisani suci i predsjednici prekršajnih sudova budući da su ti sudovi pripojeni općinskim sudovima kao posebni odjeli unutar općinskih sudova.

Člankom 3. ZID ZPSDPD-a  izmijenjen je članak 4. stavak 2. Zakona na način da je promijenjena osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika koja je sada izražena u eurima kao službenoj valuti Republike Hrvatske od 1. siječnja 2023. te sada iznosi 706,50 eura bruto što predstavlja povećanje od 13,004 % u odnosu na dosadašnju osnovicu od 4710.595 kuna bruto (članak 4. stavak 2.).³ Nadalje, izmijenjen je i članak 4. stavak 3. ZID ZPSDPD-a  u dijelu u kojem su propisani koeficijenti za izračun plaće pravosudnih dužnosnika u prvostupanjskim pravosudnim tijelima  tako da za suce općinskih, upravnih i trgovačkih sudova te zamjenike općinskih državnih odvjetnika koeficijent sada iznosi 4,21 umjesto dosadašnjih 3,54. Također brisan je stavak 4. toga članka koji je propisivao povišeni koeficijent predsjednicima županijskih, općinskih, upravnih i trgovačkih sudova te županijskim i općinskim državnim odvjetnicima u onim sudovima ili državnim odvjetništvima koji imaju više od 21, odnosno 51 ili 100 sudaca ili zamjenika, uslijed čega je člankom 4. ZID ZPSDPD-a  nomotehnički usklađen članak 6. na način su brisane riječi: ,,i 5.''

Člankom 5. ZID ZPSDPD-a  provedeno je terminološko usklađivanje sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave⁴ kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave u odnosu na naziv ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

Nadalje, člankom 6.  ZID ZPSDPD-a  izmijenjen je članak 8. stavak 2. u dijelu u kojem je propisan iznos naknade za odvojeni život od obitelji te visina  priznatih troškova putovanja na način da su ti iznosi sada izraženi u valuti euro kao službenoj valuti Republike Hrvatske.

Konačno, člankom 7. ZID ZPSDPD-a izmijenjen je članak 9. Zakona tako da sada rješenja o utvrđivanju plaće pravosudnog dužnosnika i drugih materijalnih troškova iz članka 8. Zakona (naknada za odvojeni život od obitelji i naknada troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora i državnih blagdana, naknada troškova za službena putovanja  i putne troškove u svezi s obnašanjem pravosudne dužnosti, naknada troškova prijevoza na posao i s posla ako je dužnosniku mjesto rada različito od mjesta prebivališta, odnosno boravišta) donosi čelnik pravosudnog tijela, dakle predsjednik suda ili državni odvjetnik, umjesto kao do sada ministarstvo pravosuđa za plaće, odnosno čelnik pravosudnog tijela za naknade materijalnih troškova iz članka 8. Zakona. Drugostupanjsko tijelo za odlučivanje o žalbama protiv navedenih akata i dalje je ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa kojemu se može izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prvostupanjskog rješenja. Na ovaj način razdvojeno je odlučivanje u prvom i drugom stupnju te povjereno različitim tijelima.

Valja naglasiti kako spomenute izmjene Zakona pretpostavljaju i odgovarajuće usklađenje relevantnih odredbi drugih zakona koji uređuju istu ili sličnu materiju, i to Zakona o sudovima i Zakona o državnom odvjetništvu Procijenjeni trošak provedbe ovog Zakona za 5 mjeseci u 2023. u okviru razdjela 109 Ministarstvo pravosuđa i uprave, ukupno iznosi 9.693.302 eura i osigurat će se preraspodjelom sredstava u okviru limita ukupnih rashoda navedenog razdjela.⁵

Zaključak

S obzirom na to da je posljednjih godina višestrukim povećanjima osnovice za izračun plaće državnih službenika iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj 56/2022.) od 18. svibnja 2022. (dalje: KU) zabilježen porast plaće državnih službenika koji su se svojim primanjima približili ili čak nadmašili prvostupanjske pravosudne dužnosnike (općinske, trgovačke i upravne suce i zamjenike općinskih državnih odvjetnika), ove zakonodavne izmjene predstavljaju dugo očekivano rješenje za onaj dio sudačke populacije koja čini čak 60 % sudačkog korpusa i koji je najviše opterećen brojem predmeta. Naime, od 1999. do danas prosječna plaća u Hrvatskoj porasla je šest puta više od prosječne sudačke plaće. U budućnosti bi bilo poželjno sustavno uređenje plaća sudaca, na način da se donese jedinstveni zakon kojim bi se uvela indeksacija plaća u skladu s europskom praksom – određivanje osnovice kao prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini, prema izračunu Državnog zavoda za statistiku, uz sustav platnih razreda i izjednačavanje plaća drugostupanjskih sudaca s plaćama sudaca visokih specijaliziranih sudova.⁶

Osim toga, analogno s materijalnim pravima državnih službenika koja proizlaze iz KU valjalo bi proširiti opseg materijalnih prava pravosudnih dužnosnika na određene dodatke na plaću koji pripadaju i službenicima kao što su primjerice naknada troškova prijevoza na posao i s posla bez obzira je li dužnosniku mjesto rada različito od mjesta prebivališta, odnosno boravišta, regres za korištenje godišnjeg odmora te uvećanje osnovne plaće ako pravosudni dužnosnik ima završen poslijediplomski specijalistički studij (univ. spec.), znanstveni stupanj magistra znanosti ili znanstveni stupanj doktora znanosti⁷ jer ne postoji pravno objašnjenje zašto bi ovi dodaci na plaću bili priznati isključivo državnim službenicima.

Naime, iz izvješća o provedenom Savjetovanju o nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona predloženo je ovakvo rješenje međutim prijedlog nije prihvaćen od strane Vlade Republike Hrvatske s objašnjenjem kako trenutno nisu osigurana dodatna proračunska sredstva za povećanje opsega priznatih dodataka na plaće pravosudnih dužnosnika.

Marina Kapikul, mag. iur., viša sudska savjetnica u Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske