Vlada je, nakon što je Hrvatska 10. srpnja 2020. godine, primljena u Europski tečajni mehanizm II (ERM II) preuzela obvezu da kroz Akcijski plan provede niz reformi.
"Ovo je aktivnost koja traje nekoliko godina i hrvatska Vlada je vrlo konzistentna u ispunjavanju svih naših ciljeva", ocijenio je premijer Andrej Plenković.
Podsjetio je Vlada preuzela obvezu provedbe devet mjera u četiri područja - jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, jeftinije i jednostavnije poslovno okruženje, poboljšano upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu i jačanje stečajnog okvira.
"U svim tim područjima nadležni resori su ostvarili do u dan roka, a to je danas, 31. ožujka, sve potrebne aktivnosti, donijeli smo sve potrebne propise i mjere", istaknuo je premijer, dodajući kako će se najprije neformalno obavijestiti Europska komisija o ispunjenim aktivnostima predviđenim u ovom vremenskom okviru.
"Mislim da dajemo još jednu poruku vjerodostojenosti naših reformskih napora kako bi se sredinom ove godine, dakle u lipnju i srpnju, donosile konačne odluke o hrvatskom članstvu u eurozoni", istaknuo je Plenković.
Novi zakon o komasaciji - planira se obuhvatiti 18 tisuća hektara
Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila Konačni prijedlog novog Zakona o komasaciji, kojim se planira provesti okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.
Unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasacija je reformska mjera u okviru Nacionalnog programa za oporavak i otpornost 2021.-2026., te je za njenu provedbu planirano 313 milijuna kuna, od čega 80 posto iz EU fondova te 20 posto iz državnog proračuna.
Tim se sredstvima planira obuhvatiti komasaciju 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Predloženim se zakonom, kako je istaknula, predviđa strateški interes RH nad provođenjem postupaka komasacije.
"Zakon je preduvjet za stavljanje u funkciju poljoprivrednog zemljišta, za stvaranje boljih ekonomskih temelja za rast poljoprivredne proizvodnje, za omogućavanje stavljanja u funkciju zapuštenog, rascjepkanog poljoprivrednog zemljišta nepravilnog oblika, time za stvaranje veće dodane vrijednosti, uređenje komunalne infrastrukture, druge vrste infrastrukture, poljskih puteva i stvaranje boljih uvjeta za život u ruralnom prostoru", kazala je.
Provođenje komasacije poljoprivrednog zemljišta provodit će se sukladno programu, koji izrađuje Ministarstvo poljoprivrede, a donosi Vlada u skladu s osiguranim financijskim sredstvima.
Zakonom je predviđeno da Ministarstvo poljoprivrede uspostavlja i vodi informacijski sustav komasacije u elektroničkom obliku u okviru kojeg će se nalaziti i registar komasacije. Stručna osnova za pokretanje komasacije bit će idejna rješenja komasacije, koje će izraditi jedinica lokalne samouprave ili Grad Zagreb. Radi ubrzanja postupaka komasacije tamo gdje se to ocijeni potrebnim i gdje postoje značajni resursi koji se ne koriste, ako lokalne jedinice ne budu pokretale idejne projekte komasacije, to će činiti Ministarstvo poljoprivrede, istaknula je Vučković.
Stručna osnova za provedbu komasacije biti će projekt komasacije, kojim se utvrđuju područja na kojima će se provoditi komasacija, izvori financiranja, rokovi za provedbu, popis zemljišta sudionika komasacije koje je uneseno u komasacijsku gromadu i dr.
U odnosu na prvo čitanje konačnim je prijedlogom uz ostalo propisan rok od 60 dana u kojem nositelj komasacije saziva skup sudionika komasacije da bi predstavio projekt odnosno prijedlog, a dodane su i odredbe da program mora sadržavati uvjete, kriterije i način dodjele financijskih sredstava. Također je za članove povjerenstva predviđeno radno iskustvo od pet godina umjesto sedam godina.
Izmjenama se sustav osiguranje depozita dodatno usklađuje s EU direktivom
Saboru je u prvo čitanje upućen prijedlog izmjena Zakona o sustavu osiguranja depozita, a kojima se taj zakon, koji je na snagu stupio početkom prošle godine, dodatno usklađuje s Direktivom 2014/49/EU.
Naime, u rujnu prošle godine Europska komisija je uz ostalo Hrvatsku službeno opomenula zbog nepotpunog prenošenja Direktive o sustavima osiguranja depozita, a riječ je o zaštiti deponenata koji imaju apsolutno pravo na iznose s računa i o prijenos premija osiguranja u slučaju promjene članstva kreditnih institucija u sustavu osiguranja depozita.
Stoga se predloženim izmjenama, a sukladno europskoj direktivi, uređuje da je, ako deponent nema apsolutno pravo na iznose s računa, jamstvom obuhvaćena osoba koja ima to apsolutno pravo.
Tako se, uz osobe koje su identificirane u kreditnoj instituciji, omogućava ostvarivanje prava na osiguranje depozita i deponentima čiji identitet vlasnici računa mogu utvrditi prije datuma utvrđenja nedostupnosti depozita i koji mogu dokazati svoje apsolutno pravo na iznose na računu.
Izmjenama se također regulira da se, ako kreditna institucija prestane biti član jednog sustava i pristupi drugom sustavu osiguranja depozita, premije koje je ta kreditna institucija uplatila tijekom 12 mjeseci koji prethode prijenosu, uz iznimku izvanrednih premija, prenose u drugi sustav osiguranja depozita. Slično ili isto vrijedi i ako prenosi jedan dio svoga poslovanja, obrazložio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
U slučaju planirane promjene članstva u sustavu osiguranja depozita odnosno prijenosa dijela aktivnosti u drugu državu članicu, banka je dužna obavijestiti sustav osiguranja depozita kojeg je član najmanje šest mjeseci prije promjene članstva odnosno prijenosa dijela aktivnosti.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila i izmjene i dopune Programa dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanih djelatnosti u aktualnoj pandemiji covid-19, a kojima je, sukladno pravilima Europske komisije, produljen roka trajanja već usvojenih programa državnih potpora do 30. lipnja 2022. godine.
