Među obrascima koji se ukidaju nalaze se DON-H (izvješće o donacijama hrane), Knjiga izlaznih računa (I-RA), Posebna evidencija o primljenim računima (U-RA) i statistički obrazac RAD-1G za male i srednje poduzetnike, a prema procjenama Ministarstva financija, administrativno rasterećenje bi moglo donijeti više od 120 milijuna eura godišnjih ušteda. Zakonom je također predviđeno proširenje fiskalizacije na transakcije između poduzetnika (B2B), kao i na transakcije između poduzetnika i države.
Također se predviđa širenje fiskalizacije računa u prometu gotovinom na sve oblike plaćanja, uključujući one koji se izvršavaju putem transakcijskih računa. Postupna primjena novog sustava ići će u tri faze, 1. rujna 2025. na snagu stupaju odredbe koje se odnose na fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji, 1. siječnja 2026. slijedi fiskalizacija e-računa, dok bi od 1. siječnja 2027. obveza izdavanja e-računa bila proširena na obveznike poreza na dohodak i dobit koji nisu u sustavu PDV-a, kao i na proračunske i izvanproračunske korisnike.
Sabor je izglasao i Zakona o kritičnoj infrastrukturi kojim se Ministarstvo unutarnjih poslova određuje kao koordinativno tijelo za njezinu zaštitu. Hrvatsko zakonodavstvo na taj se način usklađuje s regulativama EU-a kojima se jača otpornost ključnih sektora poput energetike, prometa i zdravstva te regulira zaštita kritične infrastrukture od prijetnji. Kritičnu infrastrukturu predstavljaju objekti, mreže, sustavi i njihovi dijelovi čiji bi prekid djelovanja ili prekid isporuke robe i usluga mogao imati ozbiljnije posljedice po društvo, gospodarstvo te nacionalnu sigurnost.
Donesen je i Zakon o pristupačnosti proizvoda i usluga kojim se u nacionalno zakonodavstvo prenosi EU direktiva, ključni dokument koji slijedi obvezu osiguravanja pristupačnosti koju su Europska unija i sve države članice, pa tako i Hrvatska, preuzele ratificiranjem Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom.
Osobama s invaliditetom osigurati život neovisan o tuđoj pomoći
Hrvatska se obvezala poduzimati odgovarajuće mjere (u prijevozu, izgrađenom okruženju, informacijama i komunikacijama) kako bi se osobama s invaliditetom osigurao život neovisan o tuđoj pomoći i potpuno sudjelovanje u svim područjima života. Donošenjem tog zakona propisuje se obvezno osiguravanje pristupačnosti primjerice terminala za plaćanje, bankomata, uređaja za izdavanje karata, uređaja za prijavu interaktivnih i samoposlužnih terminala, internetskih usluga itd.
Zakon je donesen po hitnom postupku kako bi se počeo primjenjivati od 28. lipnja 2025., od kada se očekuje primjena tog propisa u svim državama članicama EU. Hrvatski sabor potvrdio je i tri međunarodna ugovora, o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, sprečavanja porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza između Hrvatske i Saudijske Arabije, te Hrvatske i Lihtenštajna, kao i Sporazum na temelju Konvencije UN-a o pravu mora o očuvanju i održivom korištenju morske bioraznolikosti na područjima izvan nacionalne jurisdikcije.
Sporazum za zaštitu oceana formalno je usvojen u New Yorku u lipnju 2023., a u ime Hrvatske potpisao ga je ministar vanjskih i europskih poslova. Sporazum je otvoren za potpisivanje do 20. rujna 2025., a do sada ga je potpisalo 106 država. Na snagu stupa 120 dana nakon datuma polaganja šezdesete isprave o ratifikaciji, prihvatu ili pristupu.
U drugo saborsko čitanje poslano je nekoliko zakonskih prijedloga, među kojima je i Zakon o mirovinskom osiguranju kojim se predlaže nova formula za usklađivanja mirovina dva puta godišnje, u omjeru 85 prema 15 u korist povoljnijeg faktora.
Sabor proglasio 5. lipnja Danom hrvatske zastave
Hrvatski sabor u petak je jednoglasno proglasio 5. lipnja Danom hrvatske zastave, spominjući se 5. lipnja 1848. i ustoličenja Josipa Jelačića za bana Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, a s čime je izravno povezan nastanak hrvatske zastave kakvu poznajemo. Toga se dana, naime, prvi put službeno zavijorila hrvatska trobojnica, crveno-bijelo-plava.
"Svi su bili za. Mogu s velikim zadovoljstvom reći da je jednoglasno donesena odluka o proglašenju 5. lipnja Danom Hrvatske zastave", rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković nakon što je za taj prijedlog glasalo 117 zastupnika. Trobojnica se, kao hrvatska nacionalna zastava, počela masovno koristiti diljem tadašnjih hrvatskih zemalja od proljeća 1848.. S Jelačićevim ustoličenjem za bana dogodila se promjena koja je trajno odredila hrvatsku nacionalnu zastavu koja od tada ima posebno mjesto u stvaranju i očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta.
Jelačićeva trobojnica, svojevrstan prauzorak hrvatske nacionalne i državne zastave, čuva se u fundusu Hrvatskog povijesnog muzeja, a zbog svoje krhkosti rijetko se izlaže. Prijedlog je potekao od zastupnika Andre Krstulovića Opare (HDZ), kojeg je podržao saborski Odbor za obrazovanje, a pozitivno mišljenje dala hrvatska Vlada.
Krstulović Opara je naglasio da su Hrvati jedan od rijetkih europskih naroda koji ima sačuvanu izvornu zastavu koja je bila uzor za zastavu Trojedine Kraljevine Hrvatske i potom uzor za zastavu koja je zakonom donesena 21. prosinca 1992., dan prije božićnog Ustava, te čiju je repliku Jandroković jučer donio u Sabornicu, po drugi put u zadnje dvije godine. Ta je ista trobojnica u Sabornici bila i povijesnog 30. svibnja 1990. kod konstituiranja prvog višestranačkog demokratski izabranog Hrvatskog sabora.
Krstulović Opara rekao je da je ta zastava bila zabranjivana te podsjetio da je jučer Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) donijela važnu Deklaraciju o hrvatskom povijesnom grbu "u kojoj je otklonila sve nametnute dvojbe o bijelom polju u hrvatskom povijesnom grbu". "Taj grb je bio na službenoj zastavi od 25. srpnja do 21. prosinca 1990. i stajao je zajedno sa replikom banske zastave u Sabornici od tog dana do 1995. dokad Sabornica nije bila obnovljena. Oni koji su je obnovili pod pritiskom harange protiv hrvatskog bijelog polja ju nisu vratili", kazao je.
I Mostov zastupnik Marin Miletić izrazio je zadovoljstvo činjenicom da "napokon imamo Dan hrvatske zastave" koja je, istaknuo je, simbol hrvatske države i hrvatskog identiteta. Izvijestio je i da je Saboru podnio Deklaraciju o povijesnom hrvatskom grbu koja se temelji na znanstvenom dokumentu HAZU-a kako bi se "maknuli svi pokušaji da se zaprlja povijesni hrvatski grb s prvim bijelim poljem". "To je povijesni hrvatski grb na koji imamo pravo biti ponosni kao Hrvati i Hrvatice", kazao je.
Sabor je, na prijedlog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku kojeg je podržala i Vlada, ovu godinu proglasio Godinom ljekarništva u Republici Hrvatskoj radi veće vidljivosti i prepoznatljivost ljekarničke struke u društvu te doprinosa ljekarnika zdravlju i sigurnosti građana. Sabor je, među inim, prihvatio izvješće o obrani za 2024., izviješće o obnovi od potresa u prošloj godini u Zagrebu, na Banovini te u Karlovačkoj, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Odbijen je prijedlog zaključka Kluba Možemo kojim bi se vladu obvezalo da u roku od 30 dana donese odluku kojom se osiguravaju sredstva za obnovu privatnih i javnih zgrada stare gradske jezgre Karlovca.
