Strože smjernice EU-a kako se ne bi dozvolilo da se zarađuje na dezinformacijama

Europska komisija predstavila je u srijedu neobvezujuće smjernice za poboljšanje kodeksa o suzbijanju dezinformacija, a koje bi trebale postaviti snažan okvir praćenja i jasne pokazatelje onoga što tvrtke moraju poštivati. Zabrinutost zbog utjecaja dezinformacija pojačala se tijekom pandemije covida 19 i nakon tvrdnji o izbornoj prijevari u SAD-u, a neki kritičari naglašavaju ulogu društvenih medija i tehnoloških divova u njihovom širenju. "Dezinformacije ne mogu biti izvor prihoda. Moramo vidjeti čvršću usmjerenost internetskih platformi, cijelog okruženja oglašavanja i mreža u provjeravanju činjenica", priopćio je povjerenik EU-a za unutarnje tržište Thierry Breton.

Potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova upozorava da prijetnje povezane s dezinformacijama na internetu brzo rastu te je potrebna bolja suradnja kako bi se ojačao položaj građana i zaštito demokratski informacijski prostor. "Važno je da se mrežne platforme i drugi sudionici pozabave sustavnim suzbijanjem sistemskih rizika koji proizlaze iz njihovih usluga i algoritamskog širenja sadržaja, da sami sebi prestanu glumiti policiju i ne dozvole da se zarađuje na dezinformacijama, a da se istodobno u potpunosti očuva slobodu govora", rekla je Jourova. Smjernice pozivaju na poboljšanje kodeksa o suzbijanju dezinformacija u nekoliko područja - sudjelovanje i prilagođene obveze, demonetizacija dezinformacija, osiguranje integriteta usluga, poticanje korisnika na bolje razumijevanje i prijavljivanje dezinformacija, bolju provjeru činjenica i bolji pristup podacima za istraživače, stabilan okvir za praćenje, itd. Komisija tako potiče etablirane i nove platforme u EU-u, kao i relevantne sudionike u internetskom oglašavanju (npr. oglasne burze, dobavljače oglasnih tehnologija, robne marke koje imaju koristi od oglasa), pružatelje usluga slanja privatnih poruka i druge da se pridruže kodeksu. 

Smatra i da platforme i sudionici u internetskom oglašavaju moraju preuzeti odgovornost i bolje surađivati kako bi se onemogućilo financiranje dezinformiranja, prije svega razmjenom informacija o oglasima koji sadržavaju dezinformacije koji je odbio jedan od potpisnika, povećanjem transparentnosti i odgovornosti u objavljivanju oglasa te zabranom sudjelovanja dionicima koji sustavno objavljuju razotkriveni sadržaj. Poboljšani kodeks trebao bi cjelovito obuhvatiti postojeće i nove oblike manipulativnog ponašanja kojim se šire dezinformacije (primjerice botovi, lažni računi, organizirane manipulacijske kampanje, preuzimanje računa) te sadržavati prilagođene obveze kojima će se postići transparentnost i odgovornost mjera protiv takvog ponašanja, ističe uz ostalo Komisija u danas predstavljenim smjernicama. Preporuka je i da potpisnici osnuju centar za transparentnost, u kojem bi naveli koje su politike donijeli za provedbu obveza iz kodeksa, kako su one provedene te dati podatke i parametre relevantne za pokazatelje uspješnosti, a predlaže se i osnivanje stalne radne skupine kojom će predsjedati Komisija. 

Među potpisnicima kodeksa, koji je predstavljen 2018. godine, su i Google, Facebook, Twitter, Microsoft, Mozilla, TikTok, zatim neki oglašivači i lobističke grupe u tehnologiji, a Reuters prenosi i prve reakcije nekih velikih tehnoloških tvrtki. "Podupiremo fokus Komisije na veću transparentnost za korisnike i bolju suradnju kako između platformi, tako i u cijelom oglašivačkom okruženju", priopćio je Facebook. Twitter je naveo da "podupire inkluzivan pristup kojim bi se povećala transparentnost informacijskog okruženja i riješilo pitanje dezinformacija". Komisija najavljuje kako će potpisnike kodeksa, kao i potencijalne nove potpisnike i zainteresirane, pozvati na sastanak te kako na jesen očekuje prvi nacrt revizije kodeksa, kako bi mogao stupiti na snagu početkom iduće godine.