Ovim člankom podsjećamo na poslodavčevu zakonsku obvezu ugovaranja obavljanja poslova medicine rada, koja se provodi prema odredbama Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj 71/2014., 118/2014., 154/2014., 94/2018. i 96/2018.) i Pravilnika o načinu i postupku izbora doktora specijaliste medicine rada („Narodne novine“ broj 12/14., 149/14., 53/17., 129/17. i 22/20.).
Postupak izbora nadležnog doktora specijalista medicine rada
Izbor nadležnog doktora specijalista medicine rada poslodavac obavlja temeljem popunjavanja tiskanice »Izbor/promjena doktora specijaliste medicine rada« u četiri primjerka, koju je obvezan dostaviti regionalnom uredu odnosno područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, nadležnim prema sjedištu poslodavca na ovjeru.
Tiskanica „Izbor / promjena doktora specijalista medicine rada“, koja je sastavni dio Pravilnika o načinu i postupku izbora doktora specijaliste medicine rada, dostupna je putem poveznice:
https://hzzo.hr/ozljede-na-radu-i-profesionalne-bolesti-specificna-zdravstvena-zastita/7-tiskanice
Nakon toga, nadležni regionalni ured odnosno područna služba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje obvezna je na zahtjev podnositelja koji neposredno predaje navedenu tiskanicu i potvrditi primitak prijave stavljanjem otiska prijemnog štambilja na kopiju tiskanice ili poseban papir, kojim se potvrđuje datum zaprimanja tiskanice u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
Datum izbora/promjene doktora specijaliste medicine rada je datum ovjere naveden tiskanice od strane nadležnog regionalnog ureda odnosno područne službe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Ovjerenu tiskanicu nadležni regionalni ured odnosno područna služba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje obvezni su u roku od 8 dana od zaprimanja dostaviti poslodavcu i nadležnom doktoru specijalistu medicine rada kao i dotadašnjem doktoru specijalistu medicine rada, a ako nisu suglasni s izborom obvezni su u istom roku obavijestiti poslodavca o daljnjem postupanju.
Nakon zaprimanja ovjerene tiskanice dosadašnji doktor specijalist medicine rada obvezan je u roku od 8 dana od primitka te obavijesti novoizabranom doktoru specijalistu medicine rada predati svu zdravstvenu dokumentaciju o osiguranicima za koje je obavljena promjena doktora specijaliste medicine rada te sukladno propisima o vođenju i čuvanju medicinske dokumentacije pohraniti potpisanu izjavu o preuzetoj medicinskoj dokumentaciji.
Nadležni doktor specijalista medicine rada može odbiti odabir poslodavca samo u slučaju da ima prijavljeno više od maksimalnog broja radnika u timu od standarda utvrđenog općim aktom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i uslijed narušenih odnosa s poslodavcem, u kojem slučaju može zatražiti promjenu prije isteka roka od godine dana putem pisanog zahtjeva upućenog nadležnom Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
Poslovi medicine rada
Poslovi medicine rada, uključujući plan i program mjera zdravstvene zaštite, propisani su posebnim propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, s time da oni obuhvaćaju:
1) utvrđivanje i procjena rizika od štetnosti za zdravlje na mjestu rada,
2) praćenje čimbenika u radnom okolišu i radnom procesu koji mogu ugroziti zdravlje radnika, uključujući njihov smještaj i prehranu,
3) savjetovanje poslodavca o planiranju i organizaciji rada, uključujući oblikovanje radnog mjesta, o izboru, održavanju i stanju strojeva i uređaja te o kemikalijama i biološkim štetnostima kojima su radnici izloženi pri radu,
4) savjetovanje radnika o štetnosti fizikalnih štetnosti, kemikalija i bioloških štetnosti te opasnostima kojima su izloženi pri radu,
5) sudjelovanje u izradi programa unaprjeđivanja načina rada te u ispitivanju i procjeni nove opreme sa zdravstvenog stajališta,
6) savjetovanje poslodavca o unaprjeđivanju zaštite zdravlja, sigurnosti, zdravstvene ekologije, ergonomiji te osobnoj zaštitnoj opremi, kao i skupnim mjerama zaštite,
7) praćenje zdravstvenog stanja radnika u odnosu na rad, a posebno radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada te posebno osjetljivih skupina radnika,
8) davanje mišljenja o vrsti i težini ozljeda na radu,
9) trajno unaprjeđivanje prilagođenosti rada radnicima,
10) sudjelovanje u mjerama stručne rehabilitacije,
11) suradnja u obavješćivanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju iz područja medicine rada, higijene rada i ergonomije,
12) sudjelovanje u analizi nezgoda, ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,
13) suradnja s nadležnim inspektorima i hrvatskim zavodom za javno zdravstvo radi provedbe prethodno navedenih poslova.
Zaključno
Budući da je Zakonom o zaštiti na radu i podzakonskim propisima propisana obveza ugovaranja obavljanja poslova medicine rada s odgovarajućom zdravstvenom ustanovom (domovi zdravlja, specijalističke zdravstvene ustanove koji posjeduju medicinu rada) često dolazi do situacije ne samo da poslodavac kao odgovorna osoba uopće nema saznanja da navedeno predstavlja zakonsku obvezu, već se dodatno nepotrebno dovodi u rizik tj. da bude izložen obvezi plaćanja nepotrebne prekršajne kazne prilikom provedbe inspekcijskog nadzora od strane Državnog inspektorata Republike Hrvatske.
Alan Vajda, mag. iur.