Trenutno ne postoji pravna osnova za kriminalizaciju govora mržnje i zločina iz mržnje na razini EU-a i stoga je potrebno proširiti postojeći popis kaznenih djela u EU-u utvrđen u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije kako bi se osigurala minimalna zajednička pravila o definiciji kaznenih djela i sankcija primjenjivih u svim državama članicama EU-a.
Komisija je u prosincu prošle godine pokrenula inicijativu da se govor mržnje i zločini iz mržnje uvrste u popis kaznenih djela. Sljedeći korak u tom smjeru jest da države članice odobre tu inicijativu i nakon toga Komisija može napraviti zakonodavni prijedlog.
Ministri također razgovaraju s predstavnicima velikih digitalnih platformi Facebook/Meta i Googlea. Na razgovor se nisu odazvali predstavnici Twittera, zbog čega je francusko predsjedništvo izrazilo žaljenje.
Povjerenik za pravosuđe Didier Reynders izrazio je nadu da će te digitalne platforme nastaviti surađivati s tijelima EU-a u izradi zakona o digitalnim uslugama, o kojem se trenutačno pregovara. Taj bi zakon trebao osigurati bolje funkcioniranje platformi, uklanjanje i zabranu ilegalnih sadržaja.
Domaćin sastanka, francuski ministar pravosuđa Eric Dupond-Moretti rekao je da je “krajnje vrijeme da EU usvoji zakonodavstvo koje će onemogućiti platforme da imaju zadnju riječ.” “Potreban nam je jasan i precizan okvir koji će poštovati slobodu govora”, dodao je.
U posljednje vrijeme aktualan je slučaj aplikacije Telegram, preko koje su protivnici mjera za suzbijanje pandemije covida-19 upućivali prijeteće poruke, uključujući prijetnje smrću njemačkim političarima. Njemački ministar pravosuđa Marco Buschmann pozvao je po dolasku na sastanak u Lille Telegram da “primjeni njemačko zakonodavstvo ili mu u suprotnom prijeti financijska kazna od više milijuna eura”.
