Paralelno sa sredstvima koje ste spomenuli, 400 milijuna kuna iz NPOO bit će dodijeljena tvrtkama koje su prije bile na natječaju, ali nisu uspjele dobiti sredstva, jer ih nije bilo dovoljno, odgovorio je Milatić HDZ-ovu Tomislavu Okroši u saborskoj raspravi o konačnom tekstu zakona o obnovljivim izvorima energije.
Okroša je naveo kako je na natječaj za energetsku obnovu kuća i izgradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije stiglo više od 8850 prijava, a na raspolaganju je 390 milijuna kuna, pa ga je zanimalo hoće li to biti dovoljno i hoće li se natječaji nastaviti.
Milatić se nada da će sredstva biti dostatna, a „ako ne budu, jasno da će se nastaviti, iz nove financijske perspektive i sredstva Fonda za zaštitu okoliša koja nisu neizdašna“. Nada se i da će sva ta ulaganja rezultirati ugradnjom „ozbiljne količine solarnih panela“ do konca 2022.
Odlični trendovi ugradnje solara
Dalija Orešković (Centar) zamjera što se velik broj poticaja dodjeljuje 'najbržim prstom', drži da je poticanje energije iz obnovljivih izvora kako je sročeno u zakonu, lista lijepih želja.
Ovo nije lista lijepih želja, a što se tiče 'najbržeg prsta', prisutan je samo kod Fonda ta zaštitu okoliša u dijelu gdje je interes velik, a sredstva nema dovoljno, odgovorio joj je Milatić. Pohvalio se i kako su trendovi ugradnje tzv. mini solara „odlični“. Godine 2018. imali smo 55 megavata instaliranih solara, danas se približavamo 200 megavata, uz elektranu na Visu, sve ostalo je ili po kućama ili industrijskim halama, odgovorio je Miru Totgergeliju (HDZ).
Predloženim zakonom, napravili smo sve da se taj postupak nastavi, dapače, proširili smo ga na energetske zajednice građana, ustanove poput bolnica, škola i ostalih institucija od interesa za zajednicu, kazao je državni tajnik, ističući kako je s rastom cijene energenata, isplativost solara sve viša. Izjavio je i kako u predmetnom zakonu nema zapreka za plutajuće solarne elektrane, jedni, koji bi to mogao spriječiti, je zakon o zaštiti prirode.
„Imamo saznanja da postoje različite inicijative, a one će najviše ovisiti o tome kako će reagirati uprava za zaštitu prirode“, rekao je državni tajnik Željku Pavić (Klub SD) koji je primijetio da se u zakonu ništa ne govori o plutajućim hidrocentralama, vjetroelektranama, solarnim elektranama, o čemu se prije nekoliko godina pisalo.
Do 2030. najmanje 36,6 posto obnovljive energije u krajnjoj potrošnji
Milatić je odlučno odbacio tvrdnje Zvane Brumnića (Klub SD) da je između dva čitanja zakon doživio promjene koje upućuju da će investitori ostvariti enormnu dobit na račun hrvatskih građana.
„Ne vidim gdje ste to pronašli, kategorički odbijam da će privatnici ostvariti enormnu dobit, to ne dolazi u obzir“, rekao je Milatić.
Za predloženi zakon kaže da je temeljni za promoviranje i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, da je njime propisano da će Hrvatska promicati uporabu obnovljive energije u sektoru grijanja i hlađenja nastojeći povisiti udio obnovljive energije za 1, 1 postotni bod, kao godišnji prosjek izračunat za razdoblje do 2025. Ovim zakonom, Hrvatska postavlja nacionalni cilj da najmanje 36,6 posto obnovljive energije bude u krajnjoj potrošnji energije u 2030. godini, istaknuo je državni tajnik.
