Novaković je to izjavila nakon što je Državno odvjetništvo odbilo njihov prijedlog za preispitivanjem pravomoćne presude Visokog upravnog suda u slučaju načelnika općine Barban Dalibora Pausa. Povjerenstvo je u travnju 2019. utvrdilo da je Paus prekršio načela djelovanja propisana člankom pet zakona, ali je tu odluku poništio Visoki upravni sud. Zbog toga je povjerenstvo tražilo od Državnog odvjetništva da podnese zahtjev Vrhovnom sudu za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne sudske presude, no jučer je zaprimilo dopis u kojem stoji da nema pravnih uvjeta za postupanje. "Drugim riječima odbili su naš prijedlog za izvanredni pravni lijek", rekla je Novaković za N1.
Povjerenstvo je, međutim, napominje Novaković kao stranka u postupku smatralo, s obzirom da postoje različite prakse upravnih sudova nakon odluke Ustavnog suda, da se radi o važnom pitanju o kojem bi se trebalo zauzeti stajalište na Vrhovnom sudu. No, po njezinim riječima "sad je gotova priča oko članka pet", koja traje od 2018. kad se prvi put u politici počelo govoriti da povjerenstvo ne može postupati po načelima, jer više ne postoji ni jedna instanca kojoj bi se mogli obratiti što se tiče sudskih presuda. Vrhovni sud zbog odbijenice Državnog odvjetništva neće biti ni u prilici odlučivati o tome ima li povjerenstvo ovlasti odlučivati o načelima djelovanja, odnosno da li dužnosnici savjesno, odgovorno i pošteno obnašaju dužnost. "To sad završavamo, povjerenstvo nakon gotovo tri godine borbe više nema novih opcija. Svi predmeti koje smo obustavili će definitivno tako i ostati, neće se više nikad moći pokrenuti i to je žalosno", zaključila je Novaković. S druge strane, kaže imaju prijedlog novoga zakona o sprječavanju sukoba interesa i povjerenstvo će naći načina da ispuni svoju ulogu i u budućnosti.
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa obustavilo je sredinom rujna predmete protiv premijera Andreja Plenkovića i ostalih visokih dužnosnika, slijedom prakse u kojoj su upravni sudovi i Visoki upravni sud odlučili da povjerenstvo ne može odlučivati o članku pet kojim su propisana načela djelovanja. Iz istog razloga postupak nije ni pokrenut protiv predsjednika RH-a Zorana Milanovića.
"Načela" i u novom zakonu, ali samo ako ih se poveže s nekom drugom povredom
To tijelo je tada najavilo da će predložiti izvanredno preispitivanje presuda u kojima im je Visoki upravni sud poništio odluke kojima je potvrđena povreda načela djelovanja. Objasnila je tada da su ti postupci privremeno obustavljeni, ali to nije njihov kraj jer, ako se promijeni sudska praksa primjenom pravnog lijeka onda će ti predmeti ponovno biti otvoreni.
Uz premijera, protiv kojeg je postupak bio pokrenut zbog netransparentnog komuniciranja prema javnosti u slučaju donošenja tzv. "lex Agrokor", obustavljeni su i predmeti protiv ministra financija Zdravka Marića, čelnika Mosta Bože Petrova i nekadašnje ministrice financija Martine Dalić, koji su se pod povećalom Povjerenstva također bili zbog slučaja "lex Agrokor". Povjerenstvo je obustavilo te predmete pošto su upravni sudovi ukinuli niz odluka kojima je utvrđena povreda načela djelovanja, primjerice odluku da je Plenković povrijedio načela zbog imenovanja vjenčanog kuma za veleposlanika u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Zagrebački Upravni sud presudio je u korist premijera i u "slučaju Helsinki", gdje je povjerenstvo utvrdilo da Plenković nije dostavio tražene dokumente o tome tko je platio put HDZ-ovoj delegaciji na stranački skup Europske pučke stranke u Finsku. Na Visokom upravom sudu pala je i odluka povjerenstva protiv bivšeg čelnika SDP-a Davora Bernardića, koji je 2014. primio stipendiju privatne škole Cotrugli vrijednu 263.000 kuna u vrijeme dok je bio saborski zastupnik i predsjednik najveće gradske organizacije tada vladajuće stranke.
Čelnica povjerenstva u više je navrata isticala da im je članak pet, zbog kojega je primjerice s dužnosti otišao bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, važan alat i preventivno sredstvo u borbi protiv korupcije. Taj članak ostao je u prijedlogu novog zakona o sprječavanju sukoba interesa. No, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je kako treba uzeti u obzir praksu upravnih sudova, Visokog upravnog suda i odluku Ustavnog suda koji je rekao da su načela opća pravna načela koja treba primjenjivati na način da ih se poveže s nekom drugom povredom zakona.
