Sabor je u ožujku za novu pravobraniteljicu, na osam godina, izabrao Tenu Šimonović Einwalter, bila je zamjenica bivše pravobraniteljice Lore Vidović i dobro poznaje probleme zbog kojih se građani obraćaju pravobraniteljici. Vidović je u izvješću za 2020. upozorila kako se preporuke pravobraniteljice sve manje ispunjavaju, a to je pripisala i činjenici da Sabor unatrag tri godine nije raspravio njena izvješća. „Posebno zabrinjava što se Vlada nije očitovala na čak 60 posto preporuka“, istaknula je Vidović koja je u izvješću navela 142 preporuke, mahom za ministarstva, koja trebaju osnažiti zaštitu ljudskih prava u gotovo svim područjima života.
Ured pravobraniteljice, koji je lani imao 53 zaposlenih, postupao je u gotovo 5000 predmeta, novootvorenih je nešto preko 2900, što je 16 posto više u odnosu na 2019. To je u najvećoj mjeri posljedica epidemije koronavirusa i potresa koji su snažno utjecali na ljudska prava, tumači pravobraniteljica i navodi kako je najviše pritužbi zaprimljeno u zdravstvu (328), a prvi put među pet najzastupljenijih našle su se komunalne djelatnosti.
Izvješće o zdravom životu i klimatskim promjenama
Na epidemiju koronavirusa odnosilo se oko deset posto svih novootvorenih predmeta, vjerojatno bi ih bilo i značajno više da Ured nije oštećen u potresu pa prvih mjeseci epidemije nije imao uvjete za redovno otvaranje. Sabor će raspraviti i pravobraniteljičino izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Hrvatskoj od 2013. do 2020. u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije koronavirusa. Zastupnici će u petak izreći svoje mišljenje o Strategiji niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050., a nakon toga i o prijedlogu da se razriješi, odnosno imenuje, četvero od petero članova Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije.
Početak radnog tjedna posvetiti će Prijedlogu zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondova EU-a u Hrvatskoj, počevši od financijskog razdoblja 2021.-2027. Iskustva iz provedbe EU-ovih fondova prvog cjelovitog financijskog razdoblja, onog 2014.-2020., kao i brojne preporuke Europske komisije te revizijski nalazi ukazuju na nužnost jačanja administrativnih i apsorpcijskih kapaciteta te na potrebu daljnjeg pojednostavljenja i ujednačavanja pravila, gdje je to moguće.
