Izmjenama Zakona o tržištu kapitala u hrvatsko se zakonodavstvo, između ostalog, prenose odredbe Direktive EU o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke (ESAP). ESAP je digitalna platforma koja će omogućiti centralizirani i standardizirani pristup financijskim i nefinancijskim informacijama važnim za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost na razini EU. Time će se znatno poboljšati i dostupnost informacija ulagateljima, uključujući i malim ulagateljima.
"Cilj uspostave jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup jest tržišta kapitala Europske unije učiniti atraktivnijima time što će informacije potrebne za donošenje utemeljenih ulagačkih odluka korištenjem suvremenih digitalnih alata biti dostupne na jednom mjestu, tzv. 'jednoj točki pristupa', uz njihovo lako i besplatno korištenje", navodi se u prijedlogu Zakona koji je Vlada u Sabor uputila na raspravu u dva čitanja.
To će društvima u EU i njihovim financijskim proizvodima dati veću vidljivost u odnosu na globalnu investicijsku zajednicu, otvarajući im više mogućih i povoljnijih izvora financiranja, dodaje se. Također, zastupnici će raspraviti i Godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2024., kada su ukupni prihodi ostvareni u iznosi od 30,5 milijardi, što je 0,6 posto više od planiranog, dok su u usporedbi s prethodnom godinom povećani za 11,5 posto.
Od toga su prikupljeni porezni prihodi u iznosu od 17,5 milijardi eura, prihodi od pomoći iznosili su 3,1 milijardu eura, a od imovine 624,2 milijuna eura. Ukupni rashodi u prošloj su godini ostvareni u iznosu od 32,7 milijardi eura, što je za 4,6 milijardi eura ili 16,5 posto više u odnosu prethodnu godinu.
Kako navodi Ministarstvo financija, na povećanje rashoda utjecala su povećanja izdvajanja za rashode za zaposlene stupanjem na snagu Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, za isplatu mirovina, naknada u socijalnoj skrbi, za materijalne rashode prvenstveno radi uključivanja 22 bolničke ustanove u državni proračun te troškovi povezani za provedbu mjera Vlade za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena.
U prošloj godini ukupni manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana zabilježen je u iznosu od 1,97 milijardi eura ili 2,3 posto BDP-a, pri čemu je manjak državnog proračuna iznosio 2,2 milijarde eura ili 2,6 posto BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvarile višak od 208,5 milijuna eura ili 0,2 posto BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna također su ostvarili višak od 38,3 milijuna eura ili 0,04 posto BDP-a.
