Na pitanje kako će Vlada reagirati na poskupljenje plina, ministar gospodarstva i održivog razvoja je u središnjem Dnevniku HTV-a odgovorio da bi smanjenje stope poreza na dodanu vrijednost na isporuku plina sigurno polučilo značajan rezultat.
"Kao što znate, uz opću stopu od 25 posto po kojoj se plin danas isporučuje, postoje dvije snižene stope, ona od 13, odnosno od 5 postotnih bodova i definitivno bi to utjecalo na smanjeno povećanje, recimo to tako, cijene plina od 1. travnja", objasnio je."Ono što ne veseli je trenutna situacija na tržištu, odnosno projekcije tog porasta koji će biti značajan, upravo zbog toga mislim da treba maksimalno utjecati na cijenu kroz PDV i u konačnici možda isporuku plina i struje svesti kao isporuku osnovnih živežnih dobara", napomenuo je ministar Ćorić, najavivši da nas sve očekuje korekcija cijene plina i struje.
"Kod poduzetnika je ta situacija prisutna već neko vrijeme, posebice kod onih koji nisu u međuvremenu smanjili svoj rizik, odnosno eliminirali ga srednjoročnim, višegodišnjim ugovaranjem isporuke plina. Postoje poslovni subjekti koji to učinili, oni su zapravo izbjegli ovo povećanje, na žalost dio njih nije", dodao je.
Ministar je rekao da na osnovne živežne namirnice, na meso, ribu, jaja, kruh i niz proizvoda u ovom trenutku stopa PDV-a je pet posto što smatra primjerenim, te ne vidi razlog zašto bi se išlo u smanjenje te stope.
Komentirajući povećanje cijena goriva, najavljeno za noćas, Ćorić je rekao da se ne treba pribojavati jer je unošenje bilo kakve psihoze među građane bespotrebno. "Živimo u vremenu kada cijene na svjetskom tržištu, pogotovo nafte, osciliraju, živimo u vremenu kada pojedine žarišne točke na svjetskoj energetskoj sceni proizvode relativno visoku razinu cijena, no ne vjerujem da treba od toga strahovati i vjerujem da će se cijene naftnih derivata u narednim mjesecima stabilizirati na nižoj razini".
Porast cijena nije povezan s prelaskom na euro
Ministar gospodarstva i održivog razvoja rekao je da se porast cijena energenata na svjetskim tržištima prelijeva i na proizvodni proces i samim time aktualni porast cijena u Hrvatskoj, ali da to nije povezano s prelaskom na euro.
Upitan provlači li se pod krinkom inflacije porast cijena uoči prelaska na euro, ministar je rekao kako je ulazak u eurozonu za godinu dana, a ovaj je porast posljedica činjenice da su cijene energenata proteklih mjeseci značajno narasle na svjetskim tržištima, to se prelijeva u proizvodni proces i samim time se reflektira i na cijene.
Kako se u rujnu cijene u hrvatskim trgovinama moraju početi označavati u kunama i eurima, Ćorić je rekao da su kontrolni mehanizmi prije svega transparentnost, dualno izražavanje cijena."Na svakom tržištu dobara i usluga postoji konkurencija koja se cjenovno bori za potrošače, a bilo kakvo neopravdano povećanje cijena bit će, od strane potencijalnih potrošača, honorirano tako da se okrenu drugom, alternativnom proizvodu", rekao je.
Ćorić ističe kako ne treba strahovati od takvih nedozvoljenih praksi jer su posljednji ulasci u eurozonu čitavog niza zemalja pokazali da je inflacijski učinak ulazaka u eurozonu i preuzimanje eura kao valute značajno manji od jednog postotnog boda, to je 0,2 posto prosječno.
Govoreći o tome da za ulazak Hrvatske u eurozonu treba ispuniti i kriterij o stopi inflacije ministar je rekao kako je inflacijski kriterij od samog početka kriterij nominalne konvergencije. "Nismo u problemu budući da će se u pravilu inflacijski kriterij gledati na način da se zemlje koje značajno odstupaju od prosjeka izbace iz te računice i u tom konkretnom slučaju Hrvatska će biti okviru kriterija", ustvrdio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, podsjetivši da je prosinački rezultat nešto niži od europskog prosjeka, a ukupna inflacija od 2,6 posto u 2021. također.
