Državni tajnik u Ministarstvu obrane Zdravko Jakop je, predstavljajući prijedlog odluke, rekao da trenutačna sigurnosna situacija na istoku Europe predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji europskoj sigurnosti proteklih desetljeća.
"Napad na neovisnu, miroljubivu, demokratsku državu gorak je podsjetnik da sloboda, mir, sigurnost, stabilnost ne mogu postojati ako ih nismo spremni obraniti", istaknuo je Jakop. Naveo je da je proteklih mjeseci NATO proveo dodatno generiranje snaga za brz odgovor, rasporedio dodatne snage na istok Saveza, pojačao postojeće snage u Poljskoj, Litvi, Latviji i Estoniji, te ustrojava nove borbene skupine u Mađarskoj, Slovačkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj.
Za provedbu odluke slanja pripadnika OSRH u Mađarsku financijska sredstva osigurana su u državnom proračunu i iznose 38 milijuna kuna, otkrio je Jakop. Naveo je i podatak da je trenutačno u međunarodnim misijama u sklopu UN-a i NATO-a ukupno 181 hrvatski vojnik, najviše ih je na Kosovu 141.
Moramo biti solidarni, moramo poštivati naše obveze, a to je obrana mira i međunarodnog poretka, poručivali su u raspravi i vladajući i oporba.
"To je jedino jamstvo da ćemo sačuvati ono što smo stekli jer živimo u suludom svijetu, suludih vođa koji ne prežu ni od čega da bi krenuli u oružane sukobe", rekao je HDZ-ov Rade Šimičević.
"Važno je poslati poruku da je sudjelovanje u obrambenom Savezu bitno, poruku da smo u slučaju ugroze spremni svi zajedno djelovati”, kazao je Peđa Grbin (SDP).
Mostov Nino Raspudić također podržava odluku, no smatra da je trebalo napraviti procjenu rizika te geopolitičko objašnjenje konteksta.
Vodilo se računa o procjeni sigurnosti, procjena je da je to najbolji prijedlog, najmanje rizičan, odgovorio je Jakop.
Zastupnike je također zanimalo razmišlja li Ministarstvo obrane RH o povećanju broja pripadnika s obzirom na nestabilno okruženje u regiji.
"Postoji mogućnost rasta snaga kroz pričuvu, zakon omogućava i civilno-vojnu suradnju, nema stupnjevanja pripravnosti u ovom trenutku, ali promišljaju se aktivnosti svakog dana", rekao je Jakop.
„Broj pripadnika koji Hrvatska ima dovoljan je da odgovori svim zadaćama definiranim Ustavom i zakonom. Sustav narastanja postoji, ali nije točno da se ne rade dodatni zahtjevi i procjene kako na razini NATO-a tako i na nacionalnoj razini ”, dodao je.
A na upit Marijane Petir (NZ) hoće li biti potrebne dodatne snage NATO-a u Hrvatskoj, odgovorio je negativno. „Ta opcija se ne razmatra”, istaknuo je državni tajnik Zdravko Jakop i poručio da se prati stanje u susjedstvu i jugoistočnoj Europi te da nema potrebe za zabrinutost, bar za sada.
