Nakon što je Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske te 8. listopada 1991. godine Odluku o raskidu državnopravnih veza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, Vlada je na sjednici održanoj istog dana donijela Uredbu o Narodnoj banci Hrvatske.
Tako, stupanjem Uredbe na snagu 23. prosinca 1991. Narodna banka Hrvatske započinje svoj rad kao neovisna središnja banka Republike Hrvatske.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je Hrvatska narodna banka (HNB) stožerna institucija hrvatskog monetarnog sustava, a da obilježavanje 30. obljetnice dolazi u zahtjevnim okolnostima pandemije, ali i u transformacijskom trenutku, kada se Hrvatska ubrzano integrira u europodručje. Plenković je između ostalog apostrofirao važnu stabilizacijsku ulogu HNB-a u prvom desetljeću hrvatske samostalnosti, kao i značaj koji je pokazao nakon izbijanja globalne financijske krize 2008. godine, kada je mjerama monetarne politike ublažio učinke krize na gospodarstvo, očuvao stabilnost tečaja, oslobodio dodatnu likvidnost te pridonio ukupnoj stabilnosti države.
Hrvatska završava pripreme za euro na početku 4. desetljeća samostalnosti
Govoreći o euru, a u kontekstu proklamiranog cilja Hrvatske da s prvim danom 2023. godine postane članice eurozone, Plenković je između ostalog rekao da je zajednička valuta bila logičan instrument ne samo za postizanje dublje europske integracije već ponajprije za iskorištavanje punog potencijala jedinstvenog tržišta.
S više od 340 milijuna stanovnika, naglasio je Plenković, europodručje je danas drugo najveće gospodarstvo na svijetu, s 15 posto svjetskog BDP-a, dok je euro danas druga najvažnija svjetska valuta, s kojom se u svijetu obavlja 38 posto transakcija.
Prema istraživanju, čak 79 posto stanovnika europodručja podržava euro kao zajedničku valutu, dok ih je samo 15 posto protiv, s tim da se ta podrška u pandemiji i povećala, istaknuo je predsjednik hrvatske Vlade. Na početku četvrtog desetljeća samostalnosti, poručio je Plenković, došli smo u situaciju da Hrvatska obavlja završne pripreme za usvajanje eura, i time iskoristi tješnju integraciju u Europsku uniju.
"Usvajanje eura bit će za Hrvatsku ključan korak prema jačanju konkurentnosti gospodarstva i većoj ekonomskoj suverenosti", ustvrdio je Plenković, dodajući i da je Hrvatskoj itekako u interesu da sa svojim glavnim vanjskotrgovinskim partnerima uskoro dijeli isto valutno područje.
Kako je istaknuo, kada za otprilike godinu i deset dana od danas Hrvatska postane članica europodručja, o čemu bi odluka trebala biti donesena sredinom iduće godine, to će za hrvatsko gospodarstvo i građane između ostalog značiti nestanak valutnog rizika i mjenjačkih troškova, tu je pozitivan učinak na hrvatski izvoz i na dolazak turista iz europodručja, a bit će i poticaj za strana ulaganja.
Plenković je naveo i primjer Litve koja je 2015. posljednja uvela euro, a u kojoj su od tada do danas bruto plaće porasle za 59 posto, a cijene za deset posto. Za usporedbu, u razdoblju od 2015. do 2020. u Hrvatskoj bruto plaće su porasle za 21 posto, a cijene za 2,4 posto, dodao je.
Milanović: S određenom dozom sjete gledam na to da Hrvatska gubi svoju valutu
Predsjednik RH Zoran Milanović ustvrdio je da je HNB, uz Hrvatsku vojsku, institucija koja je u ovih 30 godina kvalitetno i dobro odradila svoju misiju, dok su svi drugi, od sudstva, državnog odvjetništva, svih vlada, imali uspone, ali nažalost i više padova.
U kontekstu izglednog ulaska Hrvatske u eurozonu, Milanović je rekao da s određenom dozom sjete gleda na to da Hrvatska gubi svoju valutu. Apostrofirao je da je odluka o uvođenju eura politička odluka, pri čemu to treba biti pitanje najdubljeg interesa.
Tako, i on smatra da će ulazak u eurozonu biti dobar za hrvatsko gospodarstvo zbog njegove strukture, pa tako između ostalog i zbog visokog udjela usluga i turizma. Međutim, naveo je i da postoje zemlje poput Mađarske, Češke i Poljske koje nisu uvele euro i koje, uz dobru argumentaciju i prihvaćanje građana, pokazuju tendencije i jasan smjer da rade po svom. Tako je naveo primjer Češke, koja se zadužuje jeftinije i povoljnije nego neke članice eurozone, pritom se upitavši kako to objasniti. Stoga, Milanović je poručio da ne treba biti apsolutan u stavovima i da ne treba biti dogmi.Rekao je da je Litva dobar, ali i jedini primjer rasta plaća u eurozoni. S druge strane, ima primjera zemalja gdje plaće stagniraju ili čak padaju, a u eurozoni su, ustvrdio je Milanović. Tako je naveo primjer talijanske ekonomije koja stagnira već 20 godina i koja se nikad nije uspjela prilagoditi euru.
Osvrnuo se i na kriptovalute, rekavši da bi pronašao sve načine da se taj segment kontrolira i po potrebi zabrani. "No to ne mogu. To je užasno opasno", ustvrdio je Milanović. Smatra i da je ukidanje papirnatog novca odgojno loše, jer djeca fizički moraju vidjeti novac da bi shvatila njegovu vrijednost.
Vujčić: Ponosan sam što smo izgradili ovakvu instituciju
Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao da je ponosan što su izgradili ovakvu instituciju, pri čemu je apostrofirao stvarnu neovisnost koju su im pružile političke vlasti. "Zbog te neovisnosti u funkcioniranju tijekom svih ovih godina uspjeli smo stvoriti instituciju koja je priznata svugdje u svijetu", izjavio je Vujčić, dodajući da HNB promovira izvrsnost i kompetenciju.
Na pitanje novinara osjeća li on sjetu zbog promjena koje će se dogoditi ulaskom Hrvatske u eurozonu, Vujčić je rekao da bi on, ako bi gledao osobni interes, možda ponajprijje trebao biti onaj tko ne zagovara ulazak u eurozonu, s obzirom da on vodi monetarnu politiku i da je na novčanicama kune njegov potpis.
Međutim, apsolutno je uvjeren da je ulazak Hrvatske u eurozonu na dobrobit svih građana, a što će se prvenstveno važnim pokazati u slijedećoj krizi, za koju nitko ne zna kada će doći. Tako, Vujčić je istaknuo da je svim umom i srcem za ulazak Hrvatske u eurozonu, a da i za HNB to predstavlja novi izazov, koji će kao središnja banka zadržati sve funkcije, osim samih odluka o monetarnoj politici, a između ostalog Hrvatska kovnica novca će i kovati eurokovanice s nacionalnim motivima.
Kada je riječ o Češkoj kao Milanovićevom primjeru zemlje koje nije uvela euro, Vujčić je rekao da bi i ona profitirirala uvođenjem eura, ali značajno manje od Hrvatske, iz prvenstvenog razloga što je puno manje euroizirana.
Na pitanje o kriptovalutama, Vujčić je rekao svi trebaju biti svjesni rizika povezanih s takvim ulaganjima. "Ako želite i ako imate viška novca koji ste spremni izgubiti - izvolite! Međutim, budite vrlo oprezni, jer to je apsolutno špekulativan oblik ulaganja, to nije novac koji zamjenjuje ovaj novac koji izdaju središnje banke", poručio je guverner.
Hrvatska već dvaput mijenjala valutu
Čestitkama na HNB-ovoj obljetnici pridružio se i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, a na pitanje novinara o izjavi predsjednika Milanovića da je Litva možda i jedini svijetli primjer, a da postoje i neki manje pozitivni, ministar financija je rekao da se ne slaže s tom tvrdnjom jer ima jako puno i drugih pozitivnih primjera zemalja koje su imale benefite od ulaska, poput Slovenije, baltičkih zemalja, Cipra i Malte.
Svečanosti u HNB-u nazočili su i brojni uglednici iz političkog i poslovnog svijeta, među kojima i bivši predsjednik RH Ivo Josipović, nekadašnji predsjednici Sabora Vladimir Šeks i Luka Bebić, dok su se okupljenima obratili i aktualni potpredsjednik Sabora Željko Reiner i bivši guverner HNB-a Marko Škreb, koji su se također osvrnuli na proces ulaska Hrvatske u eurozonu.
Škreb je rekao da još postoje nepoznanice s obzirom da još nije donesena definitivna odluka o ulasku Hrvatske. Rekao je i da ga najmanje brine segment zamjene kovanica i novčanica, s obzirom na iskustvo Hrvatske koja je u posljednjih 30 godina već dvaput mijenjala valutu - iz jugoslavenskog u hrvatski dinar, te naposljetku iz hrvatskog dinara u kunu.
Reiner se prisjetio da je kuna kao nacionalna valuta uvedena na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, no i ustvrdio da Hrvatska od 1991. godine teži monetarnoj europskoj integraciji, što je kao cilj i misiju zacrtao predsjednik Franjo Tuđman. Između ostalog, istaknuo je eurokovanice s hrvatskim motivima, pa tako i onu od jednog eura, na kojoj će biti upravo motiv kune.
