Potreba zakonodavca za novim zakonskim prijedlogom proizlazi iz otklanjanja nedostataka uočenih tijekom zakonske primjene u praksi te usklađivanja sa Zakonom o strukovnom obrazovanju („Narodne novine“ br. 30/09., 24/10., 22/13. i 25/18.), Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“ br. 22/13., 41/16., 64/18., 47/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 20/21.) i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije („Narodne novine“ br. 124/14.). Ujedno bi se provelo i usklađivanje Zakona o obrazovanju odraslih sa Zakonom o uslugama („Narodne novine“ br. 80/11.).
Iako je u Republici Hrvatskoj registrirano više od 600 ustanova za obrazovanje odraslih koje provode više od 11.000 programa obrazovanja, i dalje ne postoji definirani sustav osiguravanja kvalitete kojim bi se osiguralo kvalitetno i učinkovito obrazovanje usmjereno na potrebe pojedinca i tržišta rada. Prema važećem zakonskom rješenju ustanove za obrazovanje odraslih dobivaju od Ministarstva znanosti i obrazovanja (u nastavku teksta: Ministarstvo) rješenje za izvođenje formalnih programa obrazovanja odraslih neograničenog trajanja, što za posljedicu ima da se provode programi koji su metodološki i sadržajno zastarjeli, a ponekad i neusklađeni s izmjenama propisa iz pojedinih područja, čime se zasigurno ne postiže odgovarajuća razina kvalitete. Uz to, ne postoje i mehanizmi osiguravanja kvalitete provedbe programa obrazovanja, kao niti mehanizmi osiguravanja kvalitete rada ustanova za obrazovanje odraslih. Za ravnatelje ustanova, andragoške voditelje i nastavnike u obrazovanju odraslih nije propisana adekvatna andragoška edukacija iako su odgovorni za cjelokupnu organizaciju i provedbu obrazovnog procesa u ustanovi za obrazovanje odraslih.
Također, Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala u dokumentu Preporuke za strateški razvoj priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja (2018.) preporučilo je da se u skladu s europskim i hrvatskim strateškim kontekstom razvije sustav priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja uz primjenu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira.
Shodno tome, u sustavu obrazovanja odraslih neophodno je izvršiti promjene koje će podići razinu kvalitete provedbe programa obrazovanja i vrednovanja skupova ishoda učenja te istodobno omogućiti priznavanje prethodno neformalno i formalno stečenih znanja i vještina. U tom pogledu u sustavu obrazovanja odraslih potrebno je postići sljedeće ciljeve:
• sustav obrazovanja odraslih u potpunosti usuglasiti sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i na taj način podići kvalitetu programa i njihovu provedbu
• sustav obrazovanja odraslih učiniti funkcionalnim tako da se omogući fleksibilnost, ali i da se osigura kvaliteta programa za tržište rada koje će omogućiti veće sudjelovanje u programima cjeloživotnog obrazovanja
• pojednostaviti administrativne postupke, te ukinuti one postupke koji nemaju utjecaja na bit, a opterećuju sustav i usporavaju procese
• uvesti sustav osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih
• omogućiti priznavanje neformalno i formalno stečenih znanja i vještina
• uvesti financiranje obrazovanja odraslih putem vaučera.
Na taj način ostvarit će se i strateški ciljevi definirani u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.), uspostaviti sustav osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih, razviti procese i sustav priznavanja neformalno i formalno stečenih znanja i vještina i Preporuci Vijeća Europske unije o vrednovanju neformalnog i formalnog učenja - Council Recommendation of 20 December 2012 on the validation of non-formal and informal learning OJ C 398, 22. 12. 2012.
U nastavku teksta, osvrnut ćemo se na najznačajnije novine prema Prijedlogu Zakona o obrazovanju odraslih.
Prema novom zakonskom prijedlogu, obrazovanje odraslih obuhvaćat će provedbu formalnih programa/kurikuluma obrazovanja odraslih za stjecanje kvalifikacije na razinama 1; 2; 3; 4; 5 (u dijelu koji se odnosi na strukovno specijalističko usavršavanje) Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, te provedbu formalnih programa vrednovanja skupova ishoda učenja i dodjele kvalifikacija na razinama od 1; 2; 3; 4; 5 (u dijelu koji se odnosi na strukovno specijalističko usavršavanje) Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, a koji su stečeni formalnim i neformalnim obrazovanjem i formalnim učenjem.
Cilj formalnog obrazovanja odraslih za stjecanje kompetencija potrebnih za rad je uskladiti ponudu i potražnju na tržištu rada i pridonijeti razvoju gospodarstva.
Standardi kvalifikacija (jest sadržaj i struktura određene kvalifikacije. Uključuje sve podatke koji su potrebni za određivanje razine, obujma i profila kvalifikacije te podatke koji su potrebni za osiguravanje i unapređenje kvalitete standarda kvalifikacije), predlagat će se sukladno propisima kojima se regulira Hrvatski kvalifikacijski okvir. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (u nastavku: Agencija) donosit će stručno mišljenje o usklađenosti programa sa standardom kvalifikacije, a rješenje o izvođenju programa donosit će ministar nadležan za obrazovanje (u nastavku: ministar).
Ustanove za obrazovanje odraslih (u nastavku: ustanove) bit će dužne programe obrazovanja i programe vrednovanja kontinuirano usklađivati sa standardom kvalifikacije iz Registra Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira. Takvim zakonskim određenjem, promijenit će se dosadašnja praksa provedbe zastarjelih programa. Naime, korištenjem alata Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (standard kvalifikacije i prema njemu akreditiran program obrazovanja i program vrednovanja) ispunit će se najvažniji preduvjet za uvođenje sustava osiguravanja kvalitete, a koji svoju pouzdanost temelji na vanjskom vrednovanju.
Sustav osiguravanja kvalitete ustanova za obrazovanje odraslih obuhvatit će unutarnji i vanjski sustav osiguravanja kvalitete.
Unutarnji sustav osiguravanja kvalitete uspostavlja sama ustanova, i kao dio toga sustava redovito će provoditi procese samovrednovanja.
Sustav osiguravanja kvalitete ustanova uspostavlja se kontinuiranim vrednovanjem polaznika, ustanova, obrazovnih programa i njihove provedbe sljedećim postupcima:
• samovrednovanja ustanova
• vanjskog vrednovanja
• vrednovanja provedbe programa obrazovanja i programa vrednovanja
• vanjskog vrednovanja ishoda učenja polaznika
• inspekcijskog, stručnog i upravnog nadzora nad radom ustanove
• praćenja rada ustanova preko Nacionalnog informacijskog sustava obrazovanja odraslih.
S druge strane, vanjsko vrednovanje ustanova provodit će Agencija na temelju godišnjeg plana, na zahtjev ustanove ili ako za to postoje opravdani razlozi. Na temelju obavljenog postupka vanjskog vrednovanja, Agencija će u roku od 30 dana od dana završetka postupka donijeti izvješće čiji je sastavni dio prijedlog ocjene razine kvalitete, te ga elektroničkim putem dostaviti ustanovi koja je odmah nakon zaprimanja dužna potvrditi primitak izvješća. Na dostavljeno izvješće, ustanova će moći Agenciji izjaviti prigovor u roku od osam dana od dana zaprimanja izvješća. Ako ustanova u roku od osam dana od dana zaprimanja izvješća ne izjavi prigovor na to izvješće, tada će se smatrati se da je suglasna s njime. O osnovanosti prigovora mišljenje će dati povjerenstvo koje će imenovati ministar odlukom. Povjerenstvo će biti dužno u roku od 15 dana od dana imenovanja dostaviti mišljenje o osnovanosti prigovora Agenciji i ustanovi. Nakon toga, čelnik Agencije će u roku od 15 dana od dana zaprimanja tog mišljenja donijeti rješenje o ocjeni razine kvalitete ustanove, a koja može biti: vrlo visoka, visoka, zadovoljavajuća i nezadovoljavajuća razina kvalitete. Protiv rješenja Agencije neće se moći izjaviti žalba, ali će se moći pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog upravnog suda.
Treba naglasiti da će se prilikom ocjenjivanja kvalitete ustanove u obzir uzimati rezultati vanjskog vrednovanja ustanove te nalazi inspekcijskog nadzora i nadzora nad stručnim radom ustanove.
Rješenje o ocjeni razine kvalitete ustanove donosit će se na razdoblje od pet do sedam godina, o čemu se u nacionalnom informacijskom sustavu obrazovanja odraslih (NISOO) vodi javno dostupna evidencija. Ustanova će moći zatražiti ponovno vanjsko vrednovanje prije isteka navedenog roka i to ako ima ocjenu kvalitete visoka i zadovoljavajuća razina kvalitete. Pri tome će troškove vanjskog vrednovanja ustanove, snositi sama ustanova.
U slučaju kršenja odredaba Zakona o obrazovanju odraslih te drugih propisa kojima se uređuje rad ustanove, Agencija će moći ukinuti rješenje o ocjeni razine kvalitete i prije isteka razdoblja od pet do sedam godina i to za ocjene vrlo visoka, visoka i zadovoljavajuća razina kvalitete. Također, rješenje o ocjeni razine kvalitete ustanove moći će se ukinuti i nakon rješenja inspekcije, a kojim su utvrđene nepravilnosti u radu ustanove za:
• izdavanje javne isprave suprotno odredbama članka 27. stavka 5. Zakona
• izdavanje javne isprave bez rješenja za provedbu programa obrazovanja ili programa vrednovanja
• izvođenje programa obrazovanja ili programa vrednovanja suprotno odredbama članka 8. stavcima 1. i 12. Zakona
• kršenja odredbi članka 22. stavka 1. Zakona.
Ustanovi koja bude dva puta uzastopno ocijenjena nezadovoljavajućom razinom kvalitete, Ministarstvo će trajno zabraniti izvođenje svih odobrenih programa obrazovanja i programa vrednovanja.
Programe vrednovanja skupova ishoda učenja s ciljem priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja moći će provoditi samo one ustanove koje imaju rješenje Agencije o vrlo visokoj i visokoj razini kvalitete te rješenje o izvođenju programa obrazovanja koji obuhvaća sve skupove ishoda učenja koje želi vrednovati i koji je ustanova provela s najmanje dvije obrazovne skupine.
Nastavnici, andragoški voditelji i ravnatelji imat će pravo i obvezu trajno se stručno usavršavati i osposobljavati u sektorskom području i u području andragoških kompetencija, o čemu se u ustanovi vodi evidencija.
Naime, pod trajnim stručnim usavršavanjem i osposobljavanjem podrazumijevat će se pojedinačno i organizirano usavršavanje u matičnoj znanosti, u području andragogije, pedagogije, didaktike, obrazovne psihologije, edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti, metodike, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, savjetodavnog rada, upravljanja, obrazovnih politika i drugih područja relevantnih za učinkovito i visokokvalitetno obavljanje djelatnosti u ustanovi za obrazovanje odraslih. Stručno usavršavanje i osposobljavanje iz provodit će Agencija, kao i druge pravne osobe (visoka učilišta…).
Program stručnog usavršavanja i osposobljavanje trebat će sadržavati predviđene ishode učenja na razini programa, metode učenja, poučavanja i vrednovanja, organizaciju, oblik certificiranja, obujam, odnosno prosječno ukupno utrošeno vrijeme iskazano u ECTS/CSVET bodovima.
Uvest će se i mogućnost izvođenja programa obrazovanja i programa vrednovanja na nekom od stranih jezika. Na taj način omogućit će se stjecanje kvalifikacija stranim radnicima koji se zapošljavaju u Republici Hrvatskoj.
Prema novim zakonskim izmjenama obrazovanje odraslih obuhvaćat će formalno i neformalno obrazovanje odraslih za stjecanje vještina potrebnih za rad. Formalno i neformalno obrazovanje odraslih za stjecanje vještina potrebnih za rad uključit će organizirane oblike učenja nezaposlenih i zaposlenih osoba usmjerenih na stjecanje kompetencija potrebnih za rad, a koji će se provoditi i financirati u okviru djelokruga ministarstva nadležnog za rad. Takvo formalno i neformalno obrazovanje odraslih moći će se financirati putem vaučera, a koje će dodjeljivati Hrvatski zavod za zapošljavanje. Kriterije za odabir kompetencija za rad i kriterije za dodjelu vaučera utvrdit će pravilnikom ministar nadležan za rad, uz suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt i ministra nadležnog za obrazovanje.
U konačnici, u svrhu osiguravanja kvalitete rada ustanova za obrazovanje odraslih uvest će se i praćenje rada ustanova preko nacionalnog informacijskog sustava obrazovanja odraslih koji će sadržavati podatke o programima obrazovanja i vrednovanja, vanjskom vrednovanju ustanova, polaznicima, nastavnicima u obrazovanju odraslih, andragoškim voditeljima, te financiranju akreditiranih programa. Uvođenjem tog sustava koji će biti u nadležnosti Ministarstva, pridonijet će pojednostavljivanju i skraćivanju administrativnih postupaka.
Treba napomenuti da će podaci iz tog sustava morati biti zaštićeni od zloporabe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa. Dok će se podaci o polaznicima i radnicima voditi i koristiti u skladu s odredbama propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka.
Bernard Iljazović
