ECA upozorava na rizik od kašnjenja u korištenju europskih sredstava

“EU će u tekućem programskom razdoblju potrošiti znatno više nego u prethodnome. Tijekom sljedećih sedam godina Uniji će na raspolaganju za potrošnju stajati 1,8 bilijuna eura. Tim je iznosom, osim izmijenjenog VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. u vrijednosti od 1,1 bilijuna eura, obuhvaćen i instrument za oporavak – inicijativa „Next Generation EU” – u vrijednosti od 750 milijardi eura, kao odgovor EU-a na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19”, izjavio je predsjednik Suda Klaus-Heiner Lehne.

Europski revizorski sud (ECA) objavio je u utorak godišnje izvješće o korištenju proračuna EU-a za 2020. godinu, zadnju godinu financijskog razdoblja od 2014. do 2020.

S obzirom da se sredstva iz prethodnog programskog razdoblja iskorištavaju sporije nego što je planirano, za što je odgovoran zakašnjeli početak provedbe programa, revizori upozoravaju na rizik da se to ponovi i u ovom financijskom razdoblju.

Do kraja 2020., zadnje godine tekućeg sedmogodišnjeg proračuna, isplaćeno je tek 55 posto dogovorenih financijskih sredstava EU-a za razdoblje 2014. – 2020. To je dovelo do povećanja nepodmirenih obveza, koje su do kraja 2020. dosegnule iznos od 303,2 milijarde eura. Predviđena sredstva za to programsko razdoblje mogu se koristiti do kraja 2023.

Hrvatska dobro stoji po ugovorenim sredstvima, do početka listopada ove godine imala je preko 122 posto ugovorenih sredstava u odnosu na dodijeljena, ali je po isplatama i dalje na začelju ljestvice, iza nje je samo Italija, a nešto malo bolja je Španjolska.

Hrvatska iz ukupne omotnice iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ima ukupno 10,731 milijardi eura, od čega je do kraja 2020. iskorišteno  oko 47 posto, a još pet milijardi eura čeka na isplatu.

Hrvatska članica ECA-e Ivana Maletić kaže da Hrvatska kao nova članica u prvim godinama članstva nije imala dovoljno pripremljenih projekata, ali da se sada sve ubrzava i da se očekuje veliki skok u povlačenju sredstava. Kao primjer navodi veliki projekt izgradnju Pelješkog mosta, koji će, kada sredstva ove i sljedeće godine budu isplaćena, odjednom povećati isplaćenost za čak 20 posto.

“Do usporavanja je došlo dijelom i zbog korone, a u Hrvatskoj i zbog potresa pa se neki projekti nisu mogli početi provoditi”, rekla je Maletić na konferenciji za novinare. S obzirom da je u novom programskom razdoblju na raspolaganju znatno  više sredstava, Europski revizorski sud traži od Komisije da  donese posebne mjere praćenja i osmišljavanja novih mjera  kako bi se ubrzalo korištenje sredstava te da se svakoj članici omogući da sredstva koja su joj namijenjena i iskoristi.

Europski revizorski sud je u svom godišnjem izvješću izrazio pozitivno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije Europske unije za 2020. godinu, u pogledu prihodovno strane, ali je izrazio  nepovoljno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti rashoda za financijsku godinu 2020.

Stopa pogrešaka u plaćanjima iznosila je 2,7 posto i stoga je izdano nepovoljno mišljenje jer prelazi prag od dva posto. Najviše pogrešaka je bilo u visokorizičnim rashodima, u što se ubrajaju projekti iz kohezijskih fondova, ruralnog razvoja i istraživačkih projekti. Sud je ispitao 227 isplata iz  kohezijskih sredstava i utvrdio 14 pogrešaka. Maletić kaže da je u Hrvatskoj pregledano 14 novčanih transakcija iz  kohezijskih rashoda i da nije pronađena ni jedna pogreška.

“To je dobro za Hrvatsku, jer se pokazuje  da sustavi kontrole dobro funkcioniraju”, kaže Maletić.

Španjolska je na isti broj isplata imala imala čak 5 pogrešaka.

Hrvatska je kod isplata iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj od četiri isplate koje je ECA provjeravao imala jednu pogrešku. “Pogreška je utvrđena kod jednog proizvođača soka od borovnice koji je lažno prijavio da ima vodomjer u sustavu navodnjavanja za koji je tražio i dobio novac, a Sud je na terenu utvrdio da ga nema”, rekla je Maletić.

Sud je neovisni vanjski revizor Europske unije, koji upozorava na rizike, pruža jamstva, upućuje na nedostatke i primjere dobre prakse te daje smjernice donositeljima politika i zakonodavcima o tome kako poboljšati upravljanje politikama i programima EU-a.

Na temelju revizija koje je Sud proveo, 2020. godine u cijeloj Uniji prijavljeno je šest slučajeva u kojima se sumnja na prijevare, što je manje nego 2019., tijekom koje je prijavljeno devet slučajeva. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) pokrenuo je istrage o svim tim slučajevima.