„Na ovaj dan sjećamo se i svih drugih žena koje su nasilno izgubile svoje živote“, rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, podsjetivši da je odlukom Sabora 22. rujna proglašen Nacionalnim danom borbe protiv nasilja nad ženama, u znak sjećanja na ubojstvo koje se dogodilo 22. rujna 1999. godine. Tada je, na ročištu tijekom brakorazvodne parnice na zagrebačkom Općinskom sudu, Mato Oraškić usmrtio svoju suprugu Gordanu Oraškić i njenu odvjetnicu Hajru Prohić, te sutkinju Ljiljanu Hvalec, a ranio zapisničarku Sanju Cvetković. Obilježavanjem ovoga Dana želimo dodatno senzibilizirati javnost i ukazati na ovaj društveni problem, te poslati jasnu poruku o nultoj stopi tolerancije prema nasilju i važnosti zaštite žrtava i kažnjavanja nasilnika, rekao je Jandroković. Poseban naglasak, istaknuo je, treba staviti na važnost prepoznavanja i prijavljivanja nasilja.
Sloboda od nasilja je pravo
Sloboda od nasilja je pravo, naglasio je u srijedu premijer Andrej Plenković na konferenciji "Integrirani pristup zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji“ te poručio da u Hrvatskoj postoji politička volja za borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji. Sloboda od nasilja je pravo koje je u kontekstu nasilja nad ženama povezano s pravom žena da ostvaruju svoja građanska, politička, ekonomska i sva druga prava i slobode, rekao je premijer u uvodnom govoru konferencije koju u povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama organizira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Uklanjanje diskriminacije, neravnopravnosti i stereotipa preduvjet za suzbijanje nasilja
Ako želimo adresirati izvor nasilja onda moramo biti svjesni svih područja i vrsta diskriminacije, kao i stereotipa koji u našem društvu još uvijek postoje. Uklanjanje diskriminacije, neravnopravnosti između žena i muškaraca i štetnih stereotipa preduvjet je za suzbijanje nasilja - to nije i ne može biti ideološko pitanje", poručio je. Obitelji ne razaraju pojmovi iz Istanbulske konvencije nego nasilje iza zatvorenih vrata, dok se dio društva pretvara da to ne vidi i ne čuje, kazao je Plenković istaknuvši kako želi poslati poruku da postoji politička volja za borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji.
"Svjestan sam da ona sama nije dovoljna kao što nisu ni mjere koje smo do sada poduzeli. Ali vjerujem da su i te mjere pokazatelj da želimo promijeniti stvari na bolje, stvoriti društvo u kojem se institucijama vjeruje, nasilje ne tolerira, a počinitelji kažnjavaju", rekao je.
"Od tragičnog događaja prošlo je više od 20 godina, no on ostaje jednako strašan i neshvatljiv - najteži i najbolniji za obitelji ubijenih žena, a najporazniji za sustav u kojem se tako nešto moglo dogoditi", rekao je Plenković i upozorio kako u tih 20 godina prečesto svjedočimo nasilju nad ženama i gledamo razoran utjecaj nasilja ne samo na žrtve, već i društvo u cjelini.
Uz šutnju o problemu razina nasilja je rasla
Osim osuda koje slijede nakon svakog takvog događaja, ova tema je samo povremeno i prigodno bila u fokusu raznih vlada i stranaka koje su bile na vlasti i u opoziciji, dodao je premijer ocijenivši kako je taj problem bio zanemaren, guran pod tepih, o njemu se šutjelo, a za svo to vrijeme razina nasilja je rasla. Uz drugačiji pristup aktualne Vlade i političku volju za borbu protiv nasilja, koji su tu temu napokon stavili u fokus javnosti, Plenković ističe suradnju sa civilnim društvom i ratifikaciju Istanbulske konvencije. Obraćajući se predstavnicima nevladinih organizacija, koje su bile glasne i uporne i svakodnevno rade na osvješćivanju i suzbijanju nasilja nad ženama, djecom i u obitelji, Plenković je poručio kako je Vlada prepoznala i cijeni njihovo iskustvo, znanje i doprinos.
Podsjetio je na polemike koje je izazvao proces ratifikacije Istanbulske konvencije, uključujući i podijeljenosti u društvu, Hrvatskom saboru, pa i u HDZ-u. "Razlozi za protivljenje bili su od neupućenosti i neznanja, do krivih interpretacija sadržaja Konvencije, njene svrhe i dosega, kao i posljedica njene primjene", rekao je. Razloge za protivljenje ratifikaciji, kaže, Vlada je otklonila usvajanjem Interpretativne izjave, a "populističke, iracionalne i ponekad nevjerojatne konstrukcije opovrgnulo je vrijeme".- Nije se dogodilo ništa od onog čime su pojedinci i populističke stranke zastrašivali ljude, ustvrdio je, već je potvrđivanjem Konvencije poslana važna politička poruka da je nasilje nad ženama i u obitelji u Hrvatskoj neprihvatljivo.
No, iako je Vlada u protekle tri godine poduzela niz mjera, pokazatelj da naš sustav borbe protiv nasilja nije dobar i ne zadovoljava standarde propisane Konvencijom su problemi u praksi i na terenu, upozorio je. Stoga i dalje postoji znatan prostor za jačanje i dizanje tih standarda, što u stvari znači daljnju provedbu Konvencije, bolju suradnju svih nadležnih resora, veći angažman i veću političku i javnu vidljivost te teme.
Porast kaznenih djela nasilja u obitelji u vrijeme pandemije
Plenković je upozorio da u Hrvatskoj, u vrijeme pandemije covida-19, bilježimo rast kaznenih djela nasilja u obitelji, dok s druge strane broj prekršajno prijavljenih osoba kontinuirano pada."Žrtve nasilja su u prevladavajućem broju žene, a nasilje se najčešće događa u obitelji i među bliskim osobama. Posebno nas zabrinjava rast broja femicida", rekao je. U posljednje dvije godine za više od 50 posto porastao je broj ubijenih žena, i to u oba ključna parametra - u broju ukupno ubijenih žena i u broju žena koje su ubili bivši ili sadašnji partneri. Ti trendovi nisu dobri, a jedini način na koji ih možemo preokrenuti je integrirani pristup koji uključuje suradnju svih državnih i pravosudnih tijela, ali i civilnog društva i medija, poručio je Plenković.
Sessa: Sudstvo mora učiniti više u sprječavanju nasilja
Predsjednik Europske udruge sudaca Đuro Sessa rekao je kako je ova obljetnica za njega osobno vrlo emotivna jer je tada bio druga osoba koja je ušla u sudnicu nakon ubojstva."Dobro je da se upravo takav dan obilježava kao dan borbe protiv nasilja nad ženama, dobro je da se podsjećamo toga i da smo stalno svjesni problema, koji je sve veći. Suci i sudstvo u cjelini moraju učiniti više u sprječavanju te pošasti", kazao je Sessa.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica naglasio je da se čuvajući uspomenu na tri žrtve moramo snažnije založiti protiv svakog oblika nasilja. "U borbi protiv nasilja kao država i društvo moramo biti odlučniji, u sankcioniranju stroži, a u prevenciji učinkovitiji", rekao je Malenica poručivši da će njegovo ministarstvo nastaviti graditi djelotvorniji sustav za zaštitu prava žrtava i borbu protiv svih oblika nasilja.
Zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela izjavio je kako je današnji dan podsjetnik na žrtve i poticaj za promišljanje o potrebi snažnije borbe protiv nasilja nad ženama i u društvu.Svaki segment društva treba dati svoj obol, to nije jednostavan zadatak jer uključuje i promjenu svijesti, kaže Mrčela.
