Vrhovni sud upozorio na neutemeljeno kritiziranje sudbene vlasti

''To je možda posljedica nedostatka iskustva i znanja koje se stječe radom na sudovima ili nedostatka potpunog poznavanja rada sudaca, ali i želje aktera javnog života za postizanjem popularnosti u političkom okruženju, računajući na to da profesionalni položaj sucima nalaže načelnu suzdržanost u konfliktima koji se događaju u javnom životu'', ocijenio je najviši sud. Suci Vrhovnog suda su, razmatrajući ozračje javnosti u odnosu na sudbenu vlast, ocijenili da je medijski prostor uglavnom prepušten pojedincima koji s "minimalnim ili nikakvim iskustvom u radu iznose sračunate i krute stavove o funkcionalnosti sudbene vlasti te o stručnim i moralnim deficitima navodno široko rasprostranjenim među pravosudnim dužnosnicima". ''Takve stavove na temelju nepotpunih i površnih dojmova primjerenih laičkoj razini, bez utemeljenosti u ozbiljnim i cjelovitim raščlambama, možemo čuti od predsjednika Republike Hrvatske, pojedinih zastupnika u Hrvatskom saboru, akademske zajednice te odvjetnika'', ocijenili su suci Vrhovnog suda na Općoj sjednici održanoj 18. svibnja, priopćeno je u utorak.

Sud: U optjecaju stilske figure koje otkrivaju nedostatak odgovornosti

Najviši sud smatra da je u optjecaju i veliki broj neprimjerenih i omalovažavajućih stilskih figura i izričaja koje svojom agresivnošću prikrivaju nedostatak stručnosti i otkrivaju nedostatak odgovornosti i ozbiljnosti, što "ima vrlo ozbiljne posljedice", dodaje sud. Vrhovni sud ističe da u sudbenoj vlasti postoje negativne pojave koje trebaju biti iskorijenjene te da odgovarajuće promjene trebaju omogućiti stvarno mogući napredak bez nasumičnog i neodgovornog eksperimentiranja. ''Smatramo nedopustivim u javnom prostoru poticati i promicati opću netrpeljivost prema sucima prikazujući ih kao izoliranu hedonističku zajednicu koja je dovoljna sama sebi i ne odgovara nikome. Upravo suprotno, za svoj rad suci prije svega odgovaraju u postupku u povodu pravnih lijekova'', mišljenja je sud. Dodaju da suci odgovaraju javnosti, ali i u stegovnom, građanskom i kaznenom postupku u skladu sa zakonom. To je vidljivo iz dovršenih postupaka ali i postupaka koji su protiv pojedinaca iz sudačke sredine u tijeku, nadodaje sud.

Pritom su netočnima ocijenili tvrdnje kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda Zlate Đurđević da je sudbena vlast postala ''autonomna i izolirana, strukovna ili cehovska organizacija koja sama sebe bira i to na temelju kriterija koje sama postavlja i sama se ocjenjuje, sama sebe obrazuje i ispituje, zatim sama sebe stegovno progoni te se sami razrješuju''. Najviši sud dodaje da su zamisli o potrebi reduciranja postignute neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti u suprotnosti s Ustavom RH koji propisuje neovisnost i samostalnost sudbene vlasti te pravnom stečevinom EU. ''Potpuno se zanemaruje da u svojem djelovanju sudovi u zakonima propisanim postupcima primjenjuju propise koje donosi Hrvatski sabor, a ne sudovi. Propise koji uređuju organizaciju sudova i materijalni položaj sudaca ne donose suci nego opet Hrvatski sabor'', podsjeća sud. Uz to, sud nadodaje da materijalne uvjete za rad sudova osigurava Ministarstvo pravosuđa i uprave kao izvršna vlast te da sudovi i suci nemaju materijalnu i financijsku neovisnost. Sud ističe i da osnovna mjerila te  postupak za izbor sudaca i prestanak njihove dužnosti također uređuju propisi koje donosi zakonodavna vlast.

'Suci suočeni s pritiscima i neosnovanim kritikama' 

Vrhovni sud naglašava da velika većina sudaca u RH svoj integritet ''svakodnevno dokazuje poštenim naporima da svojim radom zakonito i pravedno razrješavaju konkretne, često vrlo složene činjenične i pravne probleme i odnose s dramatičnim učinkom na aktere tih odnosa''. Pritom su, dodaje, suočeni s pritiscima, osnovanim i neosnovanim kritikama sudionika u tim odnosima te s medijskom pozornosti. Sud smatra da pravo na kompliment integriteta imaju prije svega ti suci prema kojima se u javnom prostoru ne pokazuje nikakvo poštovanje te ih se umjesto toga vidi kao nečije ''podobnike''. ''Nikome ne osporavamo pravo na slobodno mišljenje i izražavanje, ali od državnih dužnosnika i drugih sudionika koji smatraju da svojim promišljanjima mogu doprinijeti napretku našega društva (uključujući i sudbenu vlast), očekujemo da taj doprinos daju prije svega tamo gdje ih određuje njihov profesionalni položaj (položaj u zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti, fakulteti itd.), a ne destruktivnim javnim istupima, bez suvislih zamisli o tomu što i kako treba poduzimati'', ističe sud.

U svojoj ocjeni ozračja javnosti u odnosu na sudbenu vlast pozvali su se i na mišljenje tijela Vijeća Europe – Savjetodavno vijeće europskih sudaca u kojem stoji da političari ne bi smjeli upotrebljavati simplicističke ili demagoške argumente za upućivanje kritika sudbenoj vlasti tijekom političkih kampanja te da nikad ne smiju poticati nepoštovanje sudskih odluka, a kamoli nasilje nad sucima, kao što je bio slučaj u nekim državama članicama.