Ovi novi nadzornici pomorskog dobra obavljaju poslove nadzora reda na pomorskom dobru sukladno odluci o redu na pomorskom dobru, koju donosi svaka lokalna samouprava. U pitanju je jedna od važnijih novina uređenja pomorskog dobra, s kojom se lokalne samouprave na moru i otocima moraju što prije uskladiti. Spomenimo i kako je Nacrt prijedloga Pravilnika o stručnom osposobljavanju pomorskih i lučkih redara upućen u postupak savjetovanja s javnošću 29. 11. 2023. godine.
Uvod
Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ br. 83/23., dalje ZPDML) uveo je nove nadzornike pomorskog dobra – pomorske redare. Oni do sada nisu postojali u hrvatskom zakonodavstvu, a uvedeni su kako bi osigurali red na pomorskom dobru u okviru novih ovlasti koje imaju lokalne samouprave.
Nadzor nad pomorskim dobrom su do sada obavljali primarno državni službenici nadležnog ministarstva pomorstva (Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, dalje Ministarstva), te izdvojenih jedinica ministarstva – lučkih kapetanija. Lokalna samouprava je, po dosadašnjim propisima, imala vrlo ograničene ovlasti nadzora nad pomorskih dobrom. Primjerice, sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu komunalni redar je imao ovlasti u provedbi odluke o komunalnom redu u dijelu koji je uređivao „površine javne namjene“, primjerice javne plaže (ne one pod koncesijom).
Takav sustav nadzora se pokazao manjkavim. Centralizirani sustav nadzora nije zaživio, a inspektori lučkih kapetanija u praksi su isuviše zauzeti obavljanjem poslova sigurnosti plovidbe. Novi ZPDML stoga je krenuo drugim putem.
Prema članku 181. ZPDML-a poslove inspekcijskog nadzora pomorskog dobra obavljaju ovlašteni službenici Ministarstva i inspektori lučke kapetanije (inspektori pomorskog dobra), u skladu s odredbama ZPDML-a i propisima kojima se uređuje rad lučkih kapetanija. Međutim, čl. 151. ZPDML-a uvodi i nove nadzornike. Propisano je kako poslove nadzora koje na temelju ZPDML-a obavlja upravno tijelo jedinice lokalne samouprave, odnosno čuvarska služba zakonom zaštićenog dijela prirode provode pomorski redari, ovlašteni službenici tog tijela (u daljnjem tekstu: pomorski redari), odnosno čuvari zaštićenog dijela prirode. Pomorski redari odnosno čuvari zakonom zaštićenog dijela prirode imaju ovlasti obavljanja nadzora propisane ZPDML-om i odlukom o redu na pomorskom dobru.
O obvezi donošenja odluke o redu na pomorskom dobru pisali smo nedavno – (https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/odluka-o-redu-na-pomorskom-dobru-nova-obveza-lokalnih-samouprava-na-moru-56904).
Ovdje podsjećamo da je rok do kojeg su lokalne samouprave trebale donijeti navedenu odluku već istekao, pa oni koji je nisu donijeli trebaju to učiniti što prije.
Nadzor nad provedbom odluke o redu na pomorskom dobru
Ovlasti pomorskog redara propisane su u čl. 156. ZPDML-a. Navodi se kako je u provedbi nadzora nad provedbom odluke o redu na pomorskom dobru pomorski redar (iste ovlasti ima čuvar zaštićenog dijela prirode, pa ga nećemo dalje posebno navoditi) ovlašten:
U provedbi nadzora nad provedbom odluke o redu na pomorskom dobru pomorski redar ima pravo i obvezu rješenjem ili na drugi propisani način narediti fizičkim i pravnim osobama mjere za održavanje reda propisane odlukom o redu na pomorskom dobru.
Nadalje, navodi se kako optužni prijedlog za prekršaj propisan ZPDML-om ili odlukom o redu na pomorskom dobru, koji u nadzoru utvrdi pomorski redar, podnosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno ovlaštena osoba ili ravnatelj javne ustanove za zaštićene dijelove prirode.
Prema čl. 157. ZPDML-a, javnopravna tijela te pravne i fizičke osobe obvezne su pomorskom redaru odnosno čuvaru zaštićenih dijelova prirode, bez naknade za rad i troškove, u roku koji im odredi, omogućiti provedbu nadzora i osigurati uvjete za neometan rad u okviru njegovih ovlaštenja.
Pokretanje upravnog postupka i naredba pomorskog redara
Prema čl. 158. ZPDML-a, kada pomorski redar odnosno čuvar prirode zaštićenog dijela prirode utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće mjere u skladu s odlukom o redu na pomorskom dobru.
Nadalje, prema čl. 159. mjere za održavanje reda na pomorskom dobru propisane odlukom o redu na pomorskom dobru, pomorski redar odnosno čuvar zaštićenog dijela prirode naređuje rješenjem osobi koja je povrijedila odluku odnosno osobi koja je obvezna otkloniti utvrđenu povredu. U pitanju je javna ovlast, a za koju je pomorski redar ovlašten provesti izvršenje rješenja koje donese.
Spomenimo i kako se protiv upravnih akata koje donosi pomorski redar i čuvar zaštićenog dijela prirode može izjaviti žalba Ministarstvu (čl. 160.). Isti članak navodi i kako žalba izjavljena protiv rješenja pomorskog redara i čuvara zaštićenog dijela prirode ne odgađa njegovo izvršenje.
Odgovornosti pomorskog redara i čuvara zaštićenih dijelova prirode
ZPDML detaljno u čl. 161. regulira i odgovornost pomorskih redara. Zanimljivo je primijetiti kako pomorski redar, službenik lokalne samouprave, za svoj rad odgovoran nadležnom Ministarstvu, koje od njega može tražiti izvješća, ali ga i neizravno i izravno sankcionirati. U navedenom članku se prvo propisuje kako je pomorski redar i čuvar zaštićenih dijelova prirode odgovoran:
Nadalje se propisuju ovlasti nadležnog Ministarstva, dakle Ministarstvo može zbog povreda gore navedenih odgovornosti:
Nadalje, isti članak propisuje kako je pomorski redar dužan na zahtjev Ministarstva dostaviti izvješće o obavljanju poslova nadzora pomorskog dobra iz svoje nadležnosti, na način i u obliku kako to zatraži Ministarstvo.
Obveza nadzora nad pomorskim dobrom
Vrlo zanimljiv je i članak 162. novog ZPDML-a kojim se uvodi nova obveza lokalnih samouprava, obveza terenskog nadzora pomorskog dobra. Prema navedenom članku jedinica lokalne samouprave odnosno javna ustanova za zaštićene dijelove prirode dužna je jedanput mjesečno izvršiti nadzor pomorskog dobra na svom području radi utvrđenja nezakonitoga građenja ili drugog oštećenja pomorskog dobra, a i po svakoj prijavi bilo koje osobe te ako utvrdi nezakonite radnje, dužna je o tome obavijestiti nadležno tijelo (nadležne inspekcije, lučku kapetaniju i dr.).
Vidjet ćemo kako će se u praksi ova odredba provoditi jer je za njeno ispunjenje u nekim lokalnim samoupravama potrebno uložiti velika sredstva, uključujući nabavu odgovarajućeg plovila. Dok se ponegdje nadzor pomorskog dobra može obaviti relativno lako, čak i šetnjom, Hrvatska ima lokalnih samouprava, posebno otočnih koje obuhvaćaju cijele male otočke arhipelage, međusobno udaljene otoke, ponegdje i na otvorenom moru, koje treba obilaziti primjerenom brodicom.
Broj pomorskih redara u jedinici lokalne samouprave i javnoj ustanovi za zaštićene dijelove prirode
Člankom 154. ZPDML-a izričito se propisuje kako su jedinice lokalne samouprave odnosno javne ustanove za zaštićene dijelove prirode dužne imati barem jednog pomorskog redara. Nadalje, propisuje se kako jedinice lokalne samouprave mogu ugovorom ustrojiti zajedničko obavljanje poslova pomorskog redara. Također, javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem dužna je imat barem jednog čuvara prirode osposobljenog za poslove nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi.
Ovaj članak traži opsežnije objašnjenje. Država je ZPDML-om bitno decentralizirala pitanje nadzora nad pomorskih dobrom. Velik dio nadzora, a koji se po postojećim propisima nije kvalitetno obavljao, novim Zakonom je dan u nadležnost lokalnih samouprava, no kako vidimo uz vrlo jak utjecaj nadležnog ministarstva na rad pomorskih redara.
Ovaj članak, kojim se uvodi obveza zapošljavanja pomorskog redara može predstavljati veliko opterećenje za brojne male lokalne samouprave na našem moru, koje same imaju svega po par zaposlenih (ne treba zaboraviti da neke općine na moru imaju i ispod 1000 stanovnika!). Odredbu na neki način „ublažuje“ mogućnost dogovora o zajedničkom pomorskom redaru, no za vidjeti je kako će se ova odredba realizirati u praksi, jer ugovaranje zajedničkog obavljanja poslova pomorskog redara ovisi i o političkoj volji u lokalnim samoupravama.
Stjecanje i gubitak ovlaštenja za obavljanje poslova pomorskog redara
Pomorski redar je radnik lokalne samouprave, no njemu ovlaštenje za obavljanje poslova daje nadležno Ministarstvo po posebnom postupku propisanom u članku 152. ZPDLM-a. Tu se navodi kako pomorski redar stječe i gubi ovlaštenje za obavljanje poslova nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi na temelju rješenja koje donosi Ministarstvo.
Navedeno rješenje kojim pomorski redar stječe ovlaštenje za obavljanje poslova nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi Ministarstvo donosi na zahtjev izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave odnosno ravnatelja javne ustanove za zaštićene dijelove prirode. Zahtjevu se prilaže preslika rješenja o rasporedu na radno mjesto pomorskog redara te važeća potvrda o uspješno završenom stručnom osposobljavanju kojom se dokazuje osposobljenost pomorskog redara za obavljanje poslova nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi.
Dakle, pomorski redar, kako bi obavljao svoje poslove treba imati i odgovarajuću naobrazbu, što se također regulira ZPDML-om, članak 153. Prema tom članku stručno osposobljavanje pomorskih redara organizira i provodi Ministarstvo, a troškove tog osposobljavanja snosi jedinica lokalne samouprave odnosno javna ustanova za zaštićene dijelove prirode. Ministar donosi odluku o iznosu participacije za sudjelovanje na stručnom osposobljavanju.
Ministarstvo izdaje potvrdu o uspješno završenom stručnom osposobljavanju kojom se dokazuje osposobljenost pomorskog redara odnosno čuvara za zaštićene dijelove prirode za obavljanje poslova nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi. Program i način provođenja stručnog osposobljavanja propisuje se pravilnikom kojeg donosi ministar.
Spomenimo i kako prema članku 155. ZPDML-a pomorski redar mora imati najmanje gimnazijsko srednjoškolsko obrazovanje ili četverogodišnje strukovno srednjoškolsko obrazovanje. Pomorski redar u obavljanju službene dužnosti nosi službenu odoru i ima službenu iskaznicu. Izgled službene odore te izgled i sadržaj službene iskaznice pomorskog redara propisuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odlukom.
Zaključno
Najkraće rečeno, imamo novi Zakon i novi, bitno drugačiji nadzor reda na pomorskom dobru. Lokalne samouprave, kako smo već pisali, po novom ZPDML-u donose odluku o redu na pomorskom dobru, a poštivanje odredbi te odluke nadzirat će pomorski redari, zaposleni u lokalnim samoupravama, stručno osposobljeni od strane nadležnog Ministarstva.
Ovo svakako donosi nove izazove i nove obveze našim lokalnim samoupravama. Najmanje poteškoća imat će veći gradovi. Split, Zadar ili Rijeka ionako u sustavu već imaju zaposlene koji se bave pomorskim dobrom, imaju kapacitet, mogućnost, a vjerojatno i volju iskoristiti nove ovlasti koje su im Zakonom dane. Ono što je problem je hrvatska stvarnost malih primorskih gradova i općina – najbolji primjer je Brač, koji ima osam lokalnih samouprava – jedan grad (Supetar) i sedam općina, od kojih neke imaju i manje od tisuću stanovnika. Potrebno je u tom slučaju donijeti osam odluka o redu na pomorskom dobru (koje mogu biti dijelom različite!) i dogovoriti zajedničke pomorske redare – bilo bi neracionalno zaposliti osam novih ljudi.
Naravno, nova obveza – zapošljavanje pomorskih redara, ali i nabava opreme za njih (ponegdje to znači i nabavu primjerene brodice!) treba se predvidjeti u proračunu lokalnih samouprava, a kako se oni donese krajem godine za narednu godinu – potrebno je ovu novu obvezu što prije ugraditi u radne verzije proračuna naših lokalnih samouprava na moru.
Člankom 204. ZPDLM-a zapriječena je i kazna u iznosu od 1300,00 do 6000,00 eura za pomorski prekršaj ako jedinica lokalne samouprave nema barem jednog pomorskog redara.
Spomenimo na kraju i kako je Nacrt prijedloga Pravilnika o stručnom osposobljavanju pomorskih i lučkih redara upućen savjetovanje s javnošću 29. 11. 2023. godine, https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=25821 pa možemo uskoro očekivati i njegovo donošenje od strane nadležnog ministra, dakle dosta prije isteka roka od godinu dana propisanom prijelaznom odredbom, čl. 229. ZPDLM-a. Time će se omogućiti Zakonom propisano stjecanje ovlaštenja za obavljanje poslova nadzora pomorskog dobra u općoj upotrebi te ujedno i operativno provođenje odredbi o poslovima pomorskog redara propisanih ZPDLM-om.
izv. prof. dr. sc. Goran Vojković
