c S
U središtu
Obveze dostave e-mail adrese sudskom registru i e-komunikacija 07.07.2020 Tijekom 2019. godine zakonodavac je donio dvije različite obveze vezane uz elektroničko poslovanje, no uočava se da veći dio osoba nije uočio razlike u postupcima i obvezama, stoga autorica ukratko ističe koje su to obveze i tko ih mora a tko može ispuniti.

1. Obveze prema Zakonu o sudskom registru 

U "Narodnim novinama br. 40. od 19. travnja 2019. su objavljene izmjene Zakona o trgovačkim društvima1 i Zakona o sudskom registru,2 a koje su donijele brojne promjene. Tako je u ZSR uvedena obveza upisa adrese elektroničke pošte i to na način da je dodan čl. 38.b koji je izričito propisao da je subjekt upisa dužan najkasnije u roku od tri mjeseca od upisa osnivanja podnijeti zahtjev za upis barem jedne adrese elektroničke pošte. Zahtjev za upis adrese elektroničke pošte može podnijeti zastupnik po zakonu koji je ovlašten za zastupanje subjekta upisa, a subjekt upisa je dužan podnijeti registru zahtjev za upis promjene adrese elektroničke pošte.

Da bi se ova pravila mogla provesti bilo je potrebno i donijeti novi Pravilnik o načinu upisa u sudski registar,3 a kojeg je donio Ministar pravosuđa te je objavljen u "Narodnim novinama" br. 121/2019. od 11. prosinca 2019. te je stupio na snagu u roku osam dana od dana objave.

U Pravilniku je propisano da zahtjev za upis adrese elektroničke pošte podnosi registarskom sudu na Tt upisnik zastupnik po zakonu koji je ovlašten za zastupanje subjekta upisa na propisanom obrascu. U zahtjevu je dužan navesti temeljne podatke o subjektu upisa njegov MBS, OIB i EUID, ako ga ima. Na isti način je subjekt upisa dužan podnijeti registru zahtjev za upis promjene adrese elektroničke pošte.

U Pravilniku je i propisan obrazac koji se koristi za dostavu elektroničke adrese sudskom registru i to slijedeći obrazac 3:

obrazac

Dakle sve pravne osobe koje su upisane u sudski registar imaju obvezu dostaviti podatak o adresi elektroničke pošte sudskom registru. Ta obveza je u osnovi bila u roku od tri mjeseca nakon stupanja na snagu Pravilnika za sve pravne osobe upisane u sudski registar (dakle trgovačka društva, ustanove, zaklade i dr.), no taj rok nije prekluzivan pa tko nije do sada dostavio predmetne podatke treba to u što kraćem roku napraviti.

No, sudski registar ipak ne kažnjava odmah osobe koje nisu ispunile svoje zakonske obaveze, jer je u čl. 81. ZSR-a propisano da se prvo rješenjem opomenu osobe koje su bile dužne ispuniti zakonsku obvezu te da ih se poziva da ispune predmetnu obvezu u roku od 15 dana i istodobno se izriče novčana kaznu u slučaju neispunjenja zakonske obveze u tom naknadnom roku. Ako opomenuta osoba ne ispuni obvezu iz tog rješenja u ostavljenom roku, tek će se onda provest postupak radi prisilne naplate izrečene novčane kazne.

2. Promjene u pravilima o parničnom postupku 

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" br. 70/19. je stupio na snagu 1. rujna 2019. te je uveo obveznu elektroničku komunikaciju sudova u parničnim postupcima s državnim tijelima, državnim odvjetništvom, odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, stečajnim upraviteljima, povjerenicima te pravnim osobama te elektroničku dostavu.

Dakle, prethodno navedene osobe moraju zatražiti pristup informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, a za sve pravne osobe je propisan rok od godine dana od stupanja na snagu novele tj. do 1.9.2020.

Pristup ovom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima pravne osobe moraju zatražiti, a većinom su svi ostali koji moraju poslovati putem elektroničke komunikacije već uključeni u taj sustav (državno odvjetništvo, odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji i povjerenici). No, pristup ovom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima mogu zatražiti i svi drugi (fizičke osobe neovisno o tome da li obavljaju djelatnost ili ne, a zbog većeg opsežnog posla u tijeku je stvaranje tehničkih preduvjeta).

Detaljna pravila o elektroničkoj komunikaciji su propisana u Pravilniku o elektroničkoj komunikaciji, "Narodne novine" br. 5/2020. koji se primjenjuje na podnošenje podnesaka sudu u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava od strane vanjskih korisnika i dostavu pismena vanjskim korisnicima u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava od strane suda.

Prema podatcima sa službene Internet stranice Ministarstva pravosuđa (https://usluge.pravosudje.hr/komunikacija-sa-sudom/) za prijavu na ovu uslugu i njezino korištenje je potrebno:

- imati e-Građani korisnički račun

- prijaviti se na NIAS elektroničkom vjerodajnicom razine 3 ili više

- imati odgovarajući potpisni certifikat - ovlašteni izdavatelji potpisnih certifikata u Hrvatskoj su Financijska agencija (FINA), Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. (AKD), MUP, posredno, u vidu izdavanja elektroničke osobne iskaznice (eOI) te

- biti upisan u interni registar u Ministarstvu pravosuđa (provedeno kroz informacijski sustav, od strane Ministarstva pravosuđa).

Putem e-komunikacije korisnici ne samo da šalju i primaju pismena nego mogu izvršiti uvid i u cjelokupni sudski predmet u eSpisu, naravno pod uvjetom da je riječ o predmetu u kojem su stranka ili punomoćnik.

Iako je propisana obveza da se zatraži pristup informacijskom sustavu elektroničke komunikacije i da se dostava obavlja elektroničkim putem ipak je u čl. 133.d st. 5. ZPP-a propisano da ako sud utvrdi da dostava elektroničkim putem nije moguća, onda će dostavit pismeno na drugi način i navesti razlog za takvu dostavu. Dakle, ipak će se za sada dostava za osobe koje nisu zatražile pristup informacijskom sustavu elektroničke komunikacije morati vršiti i na drugi način, ali te osobe nemaju uvid u elektronički dio sudskog spisa a ipak je lakše organizirati preuzimanje elektroničke pošte u sigurnom elektroničkom pretincu.

3. Završne napomene

Zakonodavac je u kratkom roku u dva različita zakona uveo slične obveze vezano uz elektroničko poslovanje. Te obveze imaju različite adresate i ispunjavaju se na različite načine, no zbog svoje sličnosti prilično zbunjuju.

Tako sve pravne osobe koje su upisane u sudski registar moraju dostaviti sudskom registru podatak o adresi elektroničke pošte. Dakle, ovo je jedino obveza svih pravnih osoba (tko nije upisan u sudski registar ne može dostaviti podatak o elektroničkoj adresi sudskom registru), a ispunjava se dostavom sudskom registru ispunjenog propisanog obrasca i povezana je sa troškovima vezanim uz upis predmetnog podatka. Sudski registar ne zahtjeva da dostavljena adresa elektroničke pošte bude sigurna tj. da ima neke dodane zaštitne elemente što znači da se mogu dostaviti podatci o adresama bilo kojeg pružatelja usluga elektroničke pošte (gmail, net, t-com, vip, yahoo i dr.).

Drugačiji je slučaj s obveznicima e-komunikacije jer je u ovom slučaju riječ o sigurnom elektroničkom poštanskom pretincu, a i drugačiji je krug obveznika e-komunikacije sa sudovima. Naime, krug osoba koje moraju zatražiti pristup ovom sustavu je širi, s obzirom na to da je propisano da to moraju državna tijela, državna odvjetništva, odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji, povjerenici te sve pravne osobe. No pristup e-komunikaciji mogu zatražiti i sve druge osobe koje na ovaj način žele komunicirati sa sudovima (ili izbjeći moguće probleme zbog dostave putem e-oglasne ploče), pri čemu upis u interni registar u Ministarstvu pravosuđa nije povezan sa dodatnim troškovima.

Za oba zakona (ZPP i ZSR) je nositelj izmjena bilo Ministarstvo pravosuđa. Prvo je u ZSR-u (donesen 19.4.2019.) propisano da se sudskom registru mora dostaviti adresa elektroničke pošte, da bi par mjeseci kasnije (24.7.2019.) novela ZPP-a propisala da, između ostalog, sve pravne osobe moraju otvoriti u sustavu e-komunikacije siguran elektronički poštanski pretinac, stoga se autorica pita je li bilo potrebno uvoditi dvije različite obveze ili se je isti cilj mogao ostvariti samo s jednim od ta dva sustava, pri čemu daje prednost ipak sigurnom elektroničkom poštanskom pretincu.

Ovo je uočilo i Ministarstvo pravosuđa pa je u čl. 18. st. 3. Pravilnika o elektroničkoj komunikaciji propisao da će ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet odluku o ispunjavanju tehničkih uvjeta za izravno povezivanje sustava sa web servisom Sudskog registra, a kojom odlukom će biti definirano za koje pravne osobe će se dodjela prava pristupa sustavu, početak prava korištenja sustava i prestanak prava korištenja sustava vršiti temeljem podataka kojima raspolaže Sudski registar. No, u javnim objavama nema podataka da je ministar donio predmetnu odluku.

dr. sc. Jelena Čuveljak, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske



^ 1 "Narodne novine", br. 111/1993., 34/1999., 121/1999., 52/2000., 118/2003., 107/2007., 146/2008., 137/2009., 111/2012., 125/2011., 68/2013., 110/2015. i 40/2019., dalje u tekstu: ZTD

^ 2 "Narodne novine", 1/1995., 57/1996., 1/1998., 30/1999., 45/1999., 54/2005., 40/2007., 91/2010., 90/2011., 148/2013., 93/2014., 110/2015., 40/2019., dalje u tekstu: ZSR

^ 3 dalje u tekstu: Pravilnik