c S
U središtu

Novi Zakon o grobljima

21.05.2025

Od 17. svibnja 2025. na snazi je novi Zakon o grobljima („Narodne novine“, br. 78/25.) koji donosi nova i stroža pravila za korisnike grobnih mjesta, ali uređuje i pravila postupanja svih upravitelja groblja po istom modelu, što predstavlja pravnu sigurnost korisnika groblja.

1. Uvodne informacije 

Prvi Zakon o grobljima, donesen 1998. te uz dvije dodatne izmjene sadrži 21 članak, u praksi se pokazao kao neadekvatan zakon i zakon neusklađen s posebnim propisima, prema kojem su postupke provodile jedinice lokalne samouprave ili upravitelji groblja, što je dovodilo u pitanje samo postupanje s grobljima, održavanjem groblja te se upravljanje grobljima provodilo kroz različite vidove postupanja ovisno o jedinici lokalne samouprave.

Zakonom o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, br. 68/18., 110/18., 32/20. i 145/24.) propisano je da je održavanje groblja i krematorija unutar groblja komunalna djelatnost kojom se osigurava održavanje komunalne infrastrukture odnosno da je to održavanje prostora i zgrada za obavljanje ispraćaja i ukopa pokojnika te uređivanje putova, zelenih i drugih površina unutar groblja.

Groblja i grobna mjesta su javna dobra u općoj uporabi, izvan pravnog prometa i potpadaju pod strogi javnopravni režim. Stoga, pravni status groblja definira dvojakost prava koja na njima postoje: 1. prava jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: JLS), kao vlasnika nekretnina - groblja, imaju na njima kao stvarima ograničeno pravo vlasništva i 2. subjektivna prava trećih osoba - prava korištenja grobnog mjesta i prava vlasništva na opremi groba i uređajima.

2. Nova pravila po novom Zakonu o grobljima 

Iako osnovni koncept upravljanja grobljima ostaje nepromijenjen, novim zakonom postrožena su pravila u vezi s pravima i obvezama korisnika groblja. Također, novina u zakonu odnosi se i na postupak dodjele i gubitka prava na korištenje grobnog mjesta, čime se također povećava pravna sigurnost.

Nadalje, jasnije su propisana prava i obveze jedinica lokalne samouprave i upravitelja groblja, ali i korisnika groblja te je definiran vremenski period između dva ukopa, bilo da se radi o grobu ili o grobnici, koji je u pravilu 10 godina za grob, a za grobnicu 20 godina, ali ako je grobnica građevina u kojoj je moguće odvojeno odlagati odnosno ukapati pokojnike onda taj rok može biti i kraći i njega propisuje JLS.

Novi zakon donosi veliku promjenu kod premještanja cijelih groblja. Prema starom zakonu premještanje groblja bilo je moguće tek nakon 100 godina od posljednjeg ukopa, što je u praksi predstavljalo veliki problem koji je onemogućavao gradnju novih prometnica i drugih infrastrukturnih zahvata. Stoga su novim zakonom propisana nova pravila premještanja groblja, koja su moguća nakon 30 godina, a u slučaju projekata od interesa za Republiku Hrvatsku čak nakon samo deset godina, s obzirom na postojanje napuštenih groblja na kojima više od 30 godina nije bilo ukopa, a koja koče važne infrastrukturne projekte, poput proširenja cesta. O tome odlučuje predstavničko tijelo JLS-a, kao i o prostoru i području na koje je moguće odlagati pepeo nakon kremiranja.

Pravo korištenja grobnog mjesta ostaje nasljedno, kao i do sada, ali novi zakon predviđa strožu proceduru nasljeđivanja i ustupanja. Stoga se javnim bilježnicima uvodi obveza da upraviteljima groblja dostavljaju rješenja o nasljeđivanju prava korištenja, a pravo korištenja moći će se ustupiti trećim osobama samo pisanim i javnobilježnički ovjerenim ugovorom.

Obveze korisnika grobnog mjesta su:

  • redovito plaćati godišnju grobnu naknadu 
  • uređivati, čistiti i održavati grobno mjesto i prostor oko njega na način kojim iskazuje poštovanje prema umrlim osobama bez narušavanja cjelokupnog izgleda groblja, izazivanja opasnosti za sigurnost posjetitelja i bez narušavanja sigurnosti i stabilnosti drugih grobnih mjesta
  • poštivati odluku o ponašanju na groblju
  • redovito ažurirati promjene osobnih podataka u grobnom očevidniku kod Upravitelja groblja.

Pravo korištenja grobnog mjesta korisnik može izgubiti ako deset godina zaredom ne plaća godišnju grobnu naknadu, što je bilo propisano i ranijim zakonom. Međutim, novi zakon prvi put uvodi obvezu donošenja formalnog rješenja o prestanku prava korištenja te omogućuje korisnicima pravo žalbe ili pokretanje upravnog spora. Nakon što pravo prestane, posmrtni ostaci iz napuštenog groba premještaju se u zajedničku grobnicu, a grobno mjesto može se dodijeliti novom korisniku.

Jedna od značajnijih novina zakona odnosi se uklanjanje nadgrobnih spomenika i natpisa koji vrijeđaju nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje građana, veličaju agresiju na Republiku Hrvatsku ili omalovažavaju Domovinski rat.  Ako korisnik u roku od 30 dana od upozorenja ne ukloni sporni spomenik, uklanjanje će izvršiti upravitelj groblja na njegov trošak. Spomenici postavljeni prije 30. svibnja 1990. neće biti obuhvaćeni ovim pravilima.  U roku od 30 dana od dana stupanja Zakona na snagu sva se postojeća oprema i uređaji grobnog mjesta i spomen-obilježja koji nisu u skladu s odredbama novoga Zakona moraju ukloniti. U suprotnom korisnicima prijete prekršajne sankcije.

Također, uvodi se i obveza vođenja javno dostupnih grobnih očevidnika što će građanima olakšati način da dođu do informacija o slobodnim i postojećim grobnim mjestima.

3. Novim zakonom uređuju se sljedeća pitanja: 

  • poštujući samostalnost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ujednačava se postupanje i pravna sigurnost građana
  • osnovne postavke upravljanja grobljima se ne bi mijenjale, groblja su bila i jesu vlasništvo JLS-a, a njima upravlja JLS ili trgovačko društvo ili ustanova kojoj je osnivač JLS
  • prvi put se zakonom uređuje status memorijalnih groblja za poginule branitelje
  • jasno se propisuju prava i obveze JLS-a, upravitelja groblja, ali i korisnika groblja
  • jednoobrazno se propisuje razdoblje između dva ukopa na isto grobno mjesto, i to 10 godina za grob, a 20 godina za grobnicu, pod dodatnim uvjetom da su se ostvarili i drugi uvjeti (da se tijelo u dovoljnoj mjeri razgradilo), a to se odnosi na grobna mjesta u kojima je tehnički moguće sahraniti tijelo umrle osobu bez da se otvara grob u mirovanju
  • kraće razdoblje za mogućnost premještanja groblja ako je to potrebno (30 godina, do sada 100 godina), a ako je potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske, groblje se može premjestiti za 10 godina
  • uređuje se kremiranje i prosipanje pepela, JLS-ovi će moći propisati gdje je na području JLS-a dozvoljeno prosipati pepeo
  • detaljno se propisuju grobni očevidnici i registri umrlih koje će morati imati svako groblje i koji će biti dostupni javnosti, a djelomično i javno objavljeni
  • propisuju se obveze korisnika grobnog mjesta, od kojih su najvažnije održavati urednim i sigurnim grobno mjesto te plaćati grobnu naknadu za održavanje groblja
  • propisuje se i postupak dodjele grobnih mjesta, ali i postupak u kojem se utvrđuje gubitak prava korištenja grobnog mjesta ako se grobna naknada ne plaća što je dosad bilo neujednačeno i nije bilo predviđeno kao upravni postupak pa korisnici groblja nisu imali pravnu zaštitu
  • jasno se propisuje načine ustupanja prava korištenja grobnog mjesta i obveze javnih bilježnika da prijavi ustup ili nasljeđivanje prava korištenja grobnog mjesta
  • ugrađuje se učinkovit mehanizam za provedbu nadzora i uklanjanje spomenika koji su, ne samo protuzakoniti, nego su i protivni Ustavu te svakodnevno izazivaju nove podjele u hrvatskom društvu. Također, ideja je uvesti učinkovit mehanizam za uklanjanje takvih spomenika
  • uvode se stalna Povjerenstva na razini županija koja bi, ako je to potrebno, davala mišljenje o prikladnosti spornih spomenika.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je u roku od godine dana od dana stupanja na snagu novoga Zakona donijeti odluku iz članka 9. stavka 10. kojom se uređuju:

  • mjerila i kriterije za dodjelu i ustupanje grobnih mjesta na korištenje
  • iskopavanje i premještaj posmrtnih ostataka
  • ukopi i privremeni ukopi
  • način ukopa nepoznatih osoba
  • produbljenje groba i premještanje posmrtnih ostataka u grobnici
  • održavanje groba i uklanjanja otpada
  • veličina, dimenzije, materijal i izgled grobnih mjesta i spomen-obilježja
  • uvjeti upravljanja grobljem od strane pravne osobe koja upravlja grobljem
  • uvjeti, način i mjesto prosipanja kremiranih posmrtnih ostataka umrle osobe
  • uvjeti i mjerila za plaćanje naknade kod dodjele grobnog mjesta i godišnje grobne naknade, kao i mogućnost plaćanja godišnje grobne naknade unaprijed
  • uvjeti za ustupanje prava korištenja grobnog mjesta trećim osobama
  • mogućnost da pojedini dijelovi groblja služe za ukope članova pojedinih vjerskih zajednica te mogućnost da se na tim dijelovima groblja ukop obavlja uz prethodnu suglasnost predstavnika tih vjerskih zajednica
  • mogućnost da dio groblja ustupi drugoj jedinici lokalne samouprave ili da sklopi ugovor o zajedničkom korištenju groblja s drugom jedinicom lokalne samouprave
  • mogućnost da se grobno mjesto dodijeli na korištenje bez obveze premještanja ostataka tijela umrlih osoba u zajedničku grobnicu
  • pravila za određivanje naknade za stjecanje opreme i uređaja koji se nalaze na grobnom mjestu bez Korisnika grobnog mjesta
  • prekršajne sankcije za prekršitelje odredbi.

Upravitelj groblja dužan je u roku od 60 od dana stupanja na snagu Zakona uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona, a u roku od 30 dana od dana stupanja Zakona na snagu donijeti odluku o ponašanju na groblju iz članka 11. stavka 3. Zakona te je izložiti na vidljivu mjestu, a osobito na svakom ulazu u groblje.

Upravitelj groblja za kojeg ne postoje nikakvi podaci odnosno evidencije dužan je ustrojiti grobni očevidnik i registar umrlih osoba za ta groblja prema članku 29. Zakona u roku od 90 dana.

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavlja Ministarstvo prostornoga uređenja,  graditeljstva i državne imovine.

Tatjana Martinović, dipl. iur.