Zakonom o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20.; u daljnjem tekstu: ZSPC) propisano je da je vozač bicikla dužan kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, dužan je kretati se što bliže desnom rubu kolnika.
Također, vozač bicikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije skidati istodobno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu.
U prijašnjim člancima pisali smo detaljnije o pravima i obvezama biciklista u prometu na cestama pa ćemo se ovdje osvrnuti na glavnu temu, a to je kažnjavanje vozača bicikla u slučaju ozljede kod samostalnog pada s bicikla, odnosno bez uključenih drugih vozila i osoba.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 86. ZSPC-a prometna nesreća definirana je kao događaj na cesti izazvan kršenjem prometnih propisa u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesreće ili je izazvana materijalna šteta. Prema tome, kada biciklist padne s bicikla i pri tome se ozlijedi ili na biciklu nastane materijalna šteta, sukladno zakonskim normama, smatra se sudionikom prometne nesreće iako je sam odgovoran za tu nesreću.
Vozači bicikla često ostanu zatečeni i neugodno iznenađeni kada u ovakvim slučajevima, u kojima su sami skrivili pad s bicikla i ozlijedili se, dobiju još i kaznu za izazivanje prometne nesreće. S gledišta zakonodavca, to se smatra prometnom nesrećom, bez obzira je li netko sletio autom ili biciklom s ceste, čak i ako je samo nastala materijalna šteta, a posebice ako se pri tome još i ozlijedio. Stoga, ako se utvrdi prekršaj kojim je izazvana prometna nesreća u kojoj ima ozlijeđenih osoba, počinitelj prekršaja kaznit će se novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj (npr. vožnja u alkoholiziranom stanju, neprilagođena brzina) uvećanom za iznos od 2.000,00 kuna. (članak 293. stavak 2. ZSPC-a).
Treba napomenuti kako u slučaju u kojem je došlo do ozljede koja zahtjeva liječničku pomoć (primjerice, lom ili uganuće ruke i slično), liječnik odnosno zdravstvena ustanova dužni su nastale ozljede u toj prometnoj nesreći prijaviti policijskoj postaji na čijem se području dogodila ta prometna nesreća (članak 179. ZSPC-a). Kao i kod svake druge prometne nesreće u kojoj se radi o ozlijeđenim osobama, policijski službenik obavlja očevid prometne nesreće u kojem se navodi eventualna odgovornost određenih sudionika prometne nesreće. Ukoliko se vozač bicikla, koji je u ovom slučaju sudionik prometne nesreće, ne smatra odgovornim za tu prometnu nesreću, ima pravo prigovora nadležnom sudu u roku od osam dana (članak 235. Prekršajnog zakona, "Narodne novine" br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.; dalje: PZ)
Povodom prigovora protiv obveznog prekršajnog naloga istaknuli bismo i institut beznačajnog prekršaja definiranog u članku 24.a PZ-a, koji kaže da nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.
U skladu s time, navest ćemo i primjer iz sudske prakse u kojem je zahtjev za zaštitu zakonitosti podnio Državni odvjetnik Republike Hrvatske zbog povrede Prekršajnog zakona na štetu optuženice u smislu da je propitivao je li djelo za koje se protiv optuženice vodio postupak uopće prekršaj (članak 196. stavak 1. točka 1. PZ-a) te je smatrao da je na postupanje optuženice trebalo primijeniti institut beznačajnog djela iz članka 24.a Prekršajnog zakona. Stoga je sud donio presudu kojom se optuženica oslobodila od optužbe jer se djelo za koje je optužena ne smatra prekršajem (članak 182. stavak 1. PZ-a):
„Presudom Prekršajnog suda u Osijeku proglašena je krivom S. M.-J. zbog prekršaja iz članka 112. stavak 1. i članka 43. stavak 1. i 2. uz primjenu članka 293. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
…
U pravu je državni odvjetnik kada smatra da djelo za koje je S. M.-J. osuđena nije prekršaj u smislu odredbe članka 24. a. Prekršajnog zakona, jer iz radnji koje joj se stavljaju na teret proizlazi da se radi o beznačajnom djelu.
Naime, optuženici se stavljalo na teret da je dana 2. listopada 2011. u 15,15 sati u O. upravljala biciklom i to nogostupom, a ne kako je to propisano kolnikom bliže desnom rubu, pa je prilikom pretjecanja NN vozača bicikla izgubila nadzor nad svojim biciklom i pala na desnu bočnu stranu, udarila u pročelje fasade i zadobila lake tjelesne ozljede čime je počinila prekršajno djelo iz članka 112. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Iz navedenog je evidentno, kako to pravilno navodi državni odvjetnik, da S. M.-J. kritične zgode nije ugrozila druge sudionike u prometu, već samo sebe obzirom da nema podataka da bi njezinim postupanjem bio ugrožen i NN vozač bicikla.
Stoga i Vrhovni sud Republike Hrvatske smatra da je stupanj ugrožavanja i povrede javnog poretka u konkretnom slučaju neznatan, te nema potrebe da počinitelj bude kažnjen, zbog čega su u cijelosti ispunjene zakonske pretpostavke za primjenu instituta beznačajnog prekršaja iz članka 24. a. Prekršajnog zakona“ (Presuda Vrhovnog suda, poslovni broj: Kzz 1/15-3 od 05. veljače 2015.)
Na prethodne presude (presuda Prekršajnog suda u Osijeku od 22. prosinca 2011. broj Pp 1. P-4602/2011 i Visokog prekršajnog suda, poslovni broj Pž-1261/12 od 13. svibnja 2014. o kojima je odlučivao Vrhovni sud u zahtjevu za zaštitu zakonitosti) referira se i presuda Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pp-1204/2021 od 02. veljače 2021.u kojoj se radi o istom postupanju - nepropisnom upravljanju biciklom:
„Utvrđeno je da je pravomoćnom presudom, koju čine presude Prekršajnog suda u Osijeku, i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, povrijeđen zakon u odredbi članka 196. stavak 1. točka 1., u vezi s člankom 24. a. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07 i 39/13), i presuda je preinačena na način da je, temeljem članka 182. točka 1., u vezi članka 24. a. Prekršajnog zakona, okrivljenica oslobođena od optužbe da bi kritične zgode upravljala biciklom, i tom prilikom se kretala sjevernim nogostupom … ulice, iz smjera istoka u smjeru zapada, te dolaskom do kbr. …1. da se nije kretala kolnikom, i što bliže desnom rubu istog, i da bi dolaskom do navedenog kućnog broja vršila radnju pretjecanja NN vozača bicikla, koji se kretao ispred nje, u istom smjeru, a da se prethodno nije uvjerila da takvu radnju može učiniti bez opasnosti, kako po sebe, tako i po ostale sudionike u prometu, ne vodeći pri tom računa o položaju svog vozila i smjeru kretanja, uslijed čega da je izgubila nadzor nad vozilom, te pala na desnu bočnu stranu i udarila u pročelje fasade kbr. … i u prometnoj nesreći zadobila lake tjelesne ozljede, koje je u Kliničkom bolničkom centru O. konstatirao i u traumatološki list upisao dežurni liječnik, čime da bi pod toč. 1. počinila prekršajno djelo protivno članku 112. stavak 1., kažnjivo po članku 112. stavak 3., a pod 2. prekršajno djelo protivno članka 43. stavak 1. i stavka 2., kažnjivo po članku 43. stavak 3., uz primjenu članka 293. stavak 2. Zakon o sigurnosti prometa na cestama.
...
U ovom se predmetu okrivljenicu tereti za, u biti, isto postupanje-nepropisno upravljanje biciklom, zbog čega je došlo do pada u kojem je bila ozlijeđena, a ne proizlazi da bi svojim, nepropisnim i kažnjivim, postupanjem nekoga ugrozila, to Sud nalazi da se trebaju primijeniti odredbe čl.24 a Prekršajnog zakona, zbog čega je okr. oslobođena od optužbe, a nalog je preinačen, jer je svojim nepromišljenim postupanjem dovela do prometne nesreće u kojoj je bila ozlijeđena, a nisu bili ugroženi drugi, a čime su ispunjeni uvjeti za primjenu navedenog članka.“
Ističemo da u slučaju prometne nesreće kojoj je uzrok loša infrastruktura ceste (postojanje rupa, neoznačenih izbočina i slično), u skladu s člankom 6. stavkom 2. ZSPC-a, odgovorna je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste koja je dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.
Marina Turković
